Rizici i nuspojave vakcine protiv korone

Jesu li vakcine, koja su brzo razvijene, zaista sigurne? S kojim normalnim reakcijama na cijepljenje moramo računati? Koje nuspojave postoje?

Širom svijeta se milioni ljudi nadaju skorom vakcinisanju protiv virusa korona. Istovremeno su brojni ljudi u nedoumici jer se s jedne strane žele zaštiti od infekcije, s druge strane strahuju od mogućih nuspojava. Oni sumnjaju u to da li je vakcina dovoljno ispitana, s obzirom da je izuzetno brzo pronađena i razvijena. Pitanja koja se postavljaju su: Koje reakcije na vakcinisanje su dakle normalne. Koje nuspojave su moguće? Trebam li primiti cjepivo?

Uobičajene reakcije na vakcinisanje

Uobičajeno je da se nakon vakcinisanja mogu pojaviti određene reakcije: Na mjestu uboda iglom može doći do pojave crvenila, otoka ili bolova. I umor, temperatura, glavobolja i bolovi u tijelu u prva tri dana nakon vakcinisanja nisu neuobičajeni. Ove uobičajene reakcije najčešće protiču blago i nestaju nakon nekoliko dana. One pokazuju da vakcina djeluje, jer ono stimulira imunološki sistem i tijelo stvara antitijela protiv infekta koji je vakcinisanjem “simuliran”. Sukladno tome se o takvim tipičnim reakcijama izvještava i nakon primanja vakcine firmi BioNTech-Pfizer, Moderna, AstraZeneca i ruskog Sputnika V, piše Deutsche Welle.

Rijetko ozbiljne nuspojave

Osim tipičnih reakcija na vakcinisanje postoje i pojedinačni slučajevi djelomice teških nuspojava nakon vakcinisanja, poput alergijskog šoka, o kojima se detaljno izvještava. Ali to su pojedinačni slučajevi. Sveukupno gledano su dozvoljene vakcine prema mišljenju Evropske agencije za lijekove (EMA), Agencije za lijekove SAD-a (FDA) ili Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) sigurna, inače ove ustanove ne bi dale dozvolu za njihovo korištenje.

Neke vakcine – tzv. mRNA-vakcina – se pri tome bitno razlikuju od etabliranih vakcina: One ne sadrže oslabljene ili ubijene viruse, već samo “uputstvo za upotrebu” jedne komponente patogena COVID-19.

Druge su tzv. vektor vakcine koja koriste bezopasne adenoviruse (poput virusa prehlade koji zarazi samo šimpanze) kao transportere kako bi se uvukli u Spike-protein SARS-CoV-2 i time izazvali imunološku reakciju.

Treba li se izložiti riziku vakcinisanja?

O ovom pitanju mora u konačnici odlučiti svako za sebe. Tu se radi o individualnoj procjeni rizika i prednosti. Da li mi je važnije sebe i druge zaštititi vakcinisanjem i ponovo voditi normalan život? Ili su mi rizici te još uvijek nove vakcine preveliki?

Svi do sada registrirani rizici i nuspojave su samo trenutna slika stanja proteklih mjeseci – to se mora primijetiti i pored sve euforije zbog brzog razvoja vakcine. Moguće dugoročne posljedice pojedinačnih vakcine još nisu poznate. To će vjerovatno biti jasno tek nakon dugoročnih studija koje prate vakcinisanje širom svijeta i koje će biti nastavljene i nakon odobrenja za korištenje vakcina.

Za sada nedostaju informacije o rijetkim, mogućim teškim nuspojavama, kod rijetkih prethodnih bolesti ili kod određenih rizičnih grupa poput alergičara.

Ovakve nuspojave će biti poznate tek nakon vakcinisanja brojnih ljudi i duže vremena posmatranja.

“Postoji zbog toga preostali dio rizika”, kaže Christian Bogdan, direktor Instituta za kliničku mikrobiologiju, imunologiju i higijenu Univerzitetske klinike Erlangen. “Koliko je on veliki mora se ispitati u narednim mjesecima i godinama”.

Odvagati korist i rizike

Odluka se u osnovi uvijek bazira na odmjeravanju koristi i rizika, kaže Bogdan, koji je i član Stalne komisije za vakcine (STIKO) Instituta Robert-Koch. On je za agenciju DPA rekao sljedeće: Ako jedan stariji čovjek u slučaju infekcije koronom umire sa vjerovatnošću od 20 posto, a rizik da dobije tešku nuspojavu u slučaju vakcinisanja iznosi 1:50.000 ili još manje onda bi trebalo prezeti rizik, kaže on.

S druge strane Bogdan kaže da djecu ne bi vakcinisao jer je za njih rizik da umru usljed posljedica koronom ravan nuli i u isto vrijeme ispred sebe još uvijek imaju dug život.

I žene koje su trudne ili dojilje se prema njegovom mišljenju, a na osnovu sadašnjih podataka, iz predstrožnosti ne bi trebale vakcinisati. S druge strane američka Agencija za zaštitu od bolesti (CDC) ne isključuje cijepljenje trudnica i dojilja nakon liječničke pretrage i savjetovanja.