Reiner: Hrvatska je primjer da je život bez predrasuda moguć

Hrvatska nizom manifestacija ove godine obilježava 100. Godšnjicu pravnog i institucionaliziranog islama. Tim povodom Hrvatski sabor je u srijedu u prisustvu državnog vrha i brojnih visokih zvanica održao svečanu sjednicu.

„Ponosan sam što je prije 100 godina Hrvatski sabor priznao islam kao ravnopravnu religiju čime je Hrvatska postala druga država u neislamskom svijetu koja je to učinila“, kazao je predsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner, u intervjuu za Anadolu Agency.

Reiner je u obraćanju na sjednici poslao poruku o važnosti tolerancije, mira i međureligijskog dijaloga. Istaknuo je značenje zakona kojeg je Sabor kraljevine Hrvatske i Slavonije usvojio 27. aprila 1916. godine priznajući islam kao ravnopravnu religiju što se pokazalo kao mudra i dalekosežna odluka.

„Značenje te odluke naročito cijenimo u današnjem turbulentnom svijetu ratova koje jedna instrumentalizirana manjina vodi tobože u ime islama nanoseći time, nažalost, neizmjernu štetu upravo samim muslimanima, ali i globalnom miru i razvoju čovječanstva, jer islam je religija mira i ljubavi prema Bogu, ali i prema bližnjima, prema čovjeku“, kazao je Reiner koji je zahvalio vjerskim vođama koji islam u Hrvatskoj propovijedaju kao vjeru mira, suradnje, dijaloga i tolerancije suprotstavljajući se svim oblicima radikalizma, isključivosti i fundamentalizma.

U Hrvatskoj prema posljednjem popisu iz 2011. godine živi nešto više od 60.000 muslimana koji se smatraju jednom od najbolje integriranih manjinskih zajednica u Evropi. Na pitanje o tome koliko je država Hrvatska od osamostaljenja 90-ih godina do danas uspjela osigurati povoljan ambijent za život svih konfesija, Reiner napominje da uz tri najveće konfesije u Hrvatskoj su registrirane i manje crkvene zajednice, kao i brojne sekte i vjerski pokreti.

„Smatram da je od osnutka hrvatske države do danas zaista dosta napravljeno u smislu jačanja prava, ali i međusobne tolerancije i suživota i poštivanja pripadnika različitih konfesija u našem društvu. Želim istaknuti da se uz Hrvatsku od svih europskih država jedino Austrija može pohvaliti činjenicom da je obilježila 100. obljetnicu priznanja islama. Iz toga je vidljivo da Hrvatska kroz svoju povijest priznaje i poštuje islam, a po pravima koje danas u Hrvatskoj uživa Islamska zajednica vidljivo je da poštovanje nije samo deklaratorno. U potpunosti bih se složio s muftijom Azizom ef. Hasanovićem kojega sam više puta čuo da ističe kako je otvorenost hrvatske države da integrira muslimansku zajednicu i spremnost Islamske zajednice u Hrvatskoj da se integrira u hrvatsko društvo te da na taj način izbjegne asimilaciju ključna za dobre odnose između države i Islamske zajednice kakvi postoje danas“, kazao je Reiner.

On je dodao kako su danas muslimani u hrvatskoj javnosti prepoznati kao autohtoni, integrirani i tolerantni ljudi i sastavni su dio hrvatske kulture. Naglasio je kako su muslimani zastupljeni u javnom i vjerskom životu i sudjeluju u međureligijskom dijalogu kao i drugim područjima društveno-političko-gospodarskog života Hrvatske. Reiner je podsjetio i na ugovor između Vlade RH i Islamske zajednice iz 2002. godine prema kojem se Islamska zajednica u Hrvatskoj finansira iz državnog budžeta.

„Pripadnici Islamske zajednice imaju pravo na vjeronauk u osnovnim i srednjim školama, te je omogućeno otvaranje islamskih vjerskih škola u Hrvatskoj. Vjerski blagdani priznati su vjernicima islamske vjeroispovijesti kao neradni dani, a vjernici imaju organiziranu duhovnu skrb u vojsci, bolnicama, zatvorima, itd. Islamska zajednica može osnivati vlastite medije i ima ugovor s HRT-om o prijenosima blagdana. Zajamčeno je pravo na halal prehranu u školama, bolnicama, zatvorima, vojsci i policiji… Više puta sam u medijima vidio izjave bivšeg muftije Ševka ef. Omerbašića i sadašnjeg Aziza ef. Hasanovića u kojima oni kažu kako model odnosa u Hrvatskoj između države i Islamske zajednice može biti primjer za čitavu Europu. Mislim da to dovoljno govori. Smatram da i druge konfesije u Hrvatskoj uživaju prava koja su na visokoj razini. Uvijek ima mjesta za daljnji napredak te u tom smislu planiram održati sastanke s vjerskim poglavarima u Hrvatskoj kako bismo zajednički definirali prioritete i mogućnosti te daljnje smjerove suradnje.“

Na pitanje o tome koliko globalna dešavanja, poput pokušaja širenja nasilja koje provodi teroristička organizacija ISIS, ratovi i ogroman priljev izbjeglica, mahom muslimana iz zemalja Bliskog istoka, utječu i mijenjaju međukonfesionalne odnose u Hrvatskoj i regiji, Željko Reiner kaže kako te terorističke skupine predstavljaju „ozbiljnu prijetnju i nastoje uništiti temeljne vrijednosti i način života, ne samo na Bliskom istoku nego i u cijeloj Evropi, unoseći strah među građane“.

„Međutim, u Hrvatskoj su međukonfesionalni odnosi, unatoč takvim potencijalnim prijetnjama, ostali vrlo dobri i primjereni. Na tome se posebno treba zahvaliti vjerskim vođama koji islam u Hrvatskoj propovijedaju kao vjeru mira, suradnje, dijaloga i tolerancije suprotstavljajući se svim oblicima radikalizma, isključivosti i fundamentalizma. Za sigurnost u jugoistočnoj Europi, uključujući i sigurnost u Republici Hrvatskoj, nužna je suradnja svih zemalja i svih relevantnih aktera, uključujući i naše partnere iz Islamske zajednice. Suradnja i otvoreni dijalog o pitanjima od zajedničkog interesa, a posebno kad je riječ o borbi protiv terorizma kao i iznalaženja trajnog rješenja za situacije u Siriji, Iraku te u Libiji, koje su doprinijele migrantskoj krizi i terorizmu te uspostava mira u tim zemljama su najbolje rješenje za sve izazove“, poručio je predsjednik Hrvatskog sabora.

Hrvatska je stoljećima domovina trima najvećim svjetskim monoteističkim religijama: kršćanstvu, judaizmu i islamu. Reiner smatra kako međuvjersko uvažavanje te pravo svake osobe da slobodno ispovijeda vjeru kao i njezina obveza da to isto pravo ne ometa pripadnike drugih vjeroispovijesti na ovim su prostorima oduvijek bili preduvjet života u miru i stabilnosti.

„Tim više što su se na području jugoistoka Europe stalno prelamali interesi velikih političkih sila pri čemu je svako korištenje vjere u ideološke svrhe bilo uzrokom sukoba, pa i ratova. Pravo na različitost i prihvaćanje različitosti jedan je od osnovnih postulata demokracije. Suprotstavljajući se svakom zlu koje bi narušilo dobre odnose između svih građana Hrvatske vjerske vođe islama u Hrvatskoj pokazuju nam vlastitim primjerom da je život bez predrasuda moguć i nadasve vrijedan življenja, ali i čuvar mira i stabilnosti u Hrvatskoj.“

Podsjetio je kako je u svim sferama društva moguć napredak, pa tako i u razumijevanju među pripadnicima različitih religija i dijelova društva. S tim u vezi naglasio je kako će vrata njegove zemlje ostati otvorena i za izbjeglice iz Sirije.

„Hrvatski su se građani svojom iskrenom solidarnošću u zadnje vrijeme tijekom migrantske krize pokazali kao tolerantno i miroljubivo društvo, a uvjeren sam da ćemo jednako uspješni i tolerantni biti u prihvaćanju izbjeglica i migranata iz Sirije i omogućiti im integraciju u hrvatsko društvo te time dodatno učvrstiti mostove povjerenja između građana različitih vjeroispovijesti“, poručio je Željko Reiner.