Putin formira “super-KGB”
Do predsjedničkih izbora 2018. godine Kremlj će provesti opsežnu, skupu i zahtjevnu reformu specijalnih i obavještajnih službi, kojoj je cilj da stvori jednu efikasnu sigurnosnu megastrukturu, sličnu onoj koja je u liku KGB-a postojala u vrijeme SSSR-a, piše moskovski list Komersant.
Formiraće se Ministarstvo državne sigurnosti (Ministerstvo gosudarstvenoj bezopasnosti) koje bi trebalo da obavlja poslove koje su dosad odrađivale brojne sugurnosno-obavještajne agencije.
Osim toga, nova sigurnosna struktura bila bi pod lakšim nadzorom Kremlja pa neki smatraju kako je i cilj reforme, koja mora da bude završena do predsjedničkih izbora, usmjeren na osiguravanje današnje političke strukture i onemogućavanje bilo kakvih buntova i protesta koji mogu ugroziti sadašnju političku elitu.
“Nakon raspada SSSR-a na talasu tadašnjih liberalnih i demokratskih reformi rasformiran je taj institucionalni sigurnosni monstrum KGB pa je Rusija dobila više sigurnosnih i obavještajnih službi. Sad je opet odlučeno da je svrsishodnije imati jednu vrhovnu i krovnu organizaciju pod kojom bi bila nacionalna sigurnost” kaže ruski vojni analitičar Aleksandar Perendžijev.
I moćni FSB, koji se smatrao svojevrsnim postsovjetskim nasljednikom KGB-a, biće podređen moćnom Ministarstvu sigurnosti. Međutim, glavni zahvat je spajanje u MDS Federalne službe zaštite (FSO), koja se bavi osiguranjem državnih institucija i visokih državnih zvaničnika, i Međunarodne obavještajne službe (SVR), ali i pripajanje, odnosno vraćanje Istražnog komiteta (SKR) pod nadležnost Državnog tužilaštva kojem se pripaja i Vojno tužilaštvo koje je dosad bilo autonomno. Iz FSO-a će se izdvojiti Služba za zaštitu i sigurnost predsjednika Rusije koja će djelovati kao zasebna jedinica u sklopu ruske sigurnosne zajednice.
Istovremeno se ukida i Ministarstvo za vanredne situacije, čije će se nadležnosti rasporediti između ministarstava odbrane i unutrašnjih poslova.
Jedan od razloga za ovakvu strukturnu reformu, koja će prema procjenama ruskih medija koštati više od 300 miliona dolara, jest i borba protiv korupcije unutar sigurnosno-obavještajnog sistema, koja je uzela maha. Nedavno su tako privedeni i neki visoki zvaničnici Istražnog komiteta koji su bili na “platnoj listi” ruske mafije. Zbog tog skandala na počasnu dužnost, kako piše moskovski sedmičnik koji se bavi sigurnosnom tematikom Argumenti i fakti, će biti premješten dosadašnji šef Istražne komisije i jedan od najbližih Putinovih saradnika Aleksandar Bastirkin. Upravio zato će neke “jake pravosudne istrage”, pogotovo one vezane za korupciju, organizovani kriminal i finansijske malverzacije u državnim strukturama, biti u nadležnosti Ministarstva sigurnosti, a ne državnog tužilaštva. MDS će, navodi Komersant, voditi istrage od nacionalnog interesa. Osim toga, omogući će mu se da nadzire i kontroliše i sve ostale istrage koje provodi Državno tužilaštvo, kao i da u svakom trenutku može od njih preuzeti slučaj ako zaključi da je od “nacionalnog interesa”.
Prva mjera sigurnosti reforme je rasformiranje dvije jake savezne službi – za imigrante (FMS) i za kontrolu trgovine drogom – koje postaju tek uprave unutar novoga ministarstva. Pod novom bezbijednosnom kapom biće i glavne obavještajne agencije koje se bave špijunažom i kontrašpijunažom, kontrolom nad obavještajnom mrežom u inostranstvu. U djelokrug rada ulazi i informatička zaštita podataka od državne važnosti. Ministarstvo će se baviti i protivdržavnim aktivnostima koje ugrožavaju nacionalnu sigurnosti, što mnogi vide kao upravu koja će se baviti onemogućavanjem antikremaljskih, odnosno antiputinovskih “aktivnosti”.
“Oni na vrhu su shvatili da je sistem nacionalne sigurnosti danas previše razdrobljen, skup i neefikasan” ističe Perendžijev koji smatra da su sve te sigurnosno-obavještajne službe bile usmjerene na predsjednika Vladimira Putina, čekajući samo naredbe od njega, odnosno doživljavali su ga kao koordinatora cijele te zajednice.
