Prošlo je pola godine od početka agresije: Koliko bi rat u Ukrajini mogao još trajati?

Šest mjeseci nakon što su ruske snage pokrenule agresiju na Ukrajinu nadajući se “blitzkriegu”, sukob je prerastao u opsežan i nemilosrdan rat sa svakodnevnim zračnim napadima i borbama kojima se ne nazire kraj.

Većina istoka i juga Ukrajine pod ruskom je kontrolom zbog čega je Kijev ostao bez luka na Crnom moru koje su ključne za izvoz žita, žile kucavice ukrajinskog gospodarstva.

Rusija sada pati pod zapadnim sankcijama, premda rijetki očekuju da će ruski predsjednik Vladimir Putin tako skoro prekinuti sporo ali uporno napredovanje kroz ukrajinsku teritoriju, a kamoli odreći se teritorija koji je već okupirao.

Koliko bi dugo rat mogao trajati?

Obje strane pretrpjele su velike gubitke u ljudstvu i opremi, ali nijedna i ne pomišlja na prekid vatre.

Ukrajinci vjeruju da vode egzistencijalnu bitku za obranu svoje nacije koju Putin ne priznaje smatrajući je povijesnom pogreškom.

„U takvim okolnostima niko ne može pobijediti”, rekao je Konstantin Kalašev, politički analitičar iz Moskve. „Ova ‘specijalna vojna operacija‘ mogla bi trajati godinama”.

„Rusija se nada pobjedi iscrpljivanjem protivnika… Vrijeme nije na strani Ukrajine i njezina ekonomija mogla bi se slomiti”, rekao je za AFP.

Marie Dumoulin, direktorica Evropskog vijeća za vanjske odnose, rekla je da bi objema stranama sada bilo teže povući se zbog snažne potpore zapadnih saveznika.

„Svaka strana misli da još može prevagnuti vojnim putem pa nije vjerovatno da će rat završiti tako skoro”, rekla je.

Putin također stavlja sukob u kontekst ruskog otpora ekspanzionističkom NATO-u, smatrajući bilo kakvu sugestiju „poraza” neprihvatljivom.

Mogao bi kazniti ukrajinsku želju za tješnjom integracijom s Evropskom unijom napredujući prema ključnoj luci Odesi, čime bi u biti Ukrajinu odsjekao od mora i ugušio joj izvoz.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski istodobno bi mogao više težiti taktičkim uspjesima, poput potapanja ruske raketne krstarice Moskve u travnju ili čak pokušati protuofenzivu kako bi oslobodio neka područja.

„To bi mu omogućilo da dodatno motivira ukrajinske jedinice  i društvo i opravda svoje zahtjeve za većom pomoći evropskih partnera”, rekla je Dumoulin.

Može li Ukrajina nastaviti pružati otpor?

Vojna oprema i obavještajni podaci dobiveni iz Evrope i SAD-a omogućili su ukrajinskim snagama da uspore, ali ne i da zaustave ruske snage u Donbasu i duž crnomorske obale.

Ali to također omogućuje Rusiji da konsolidira svoje pozicije, s obzirom na to da je već uspostavila vojno prisustvo na Krimu u osam godina od aneksije.

A pozivi Zelenskog za naprednijim i moćnijim oružjem zasad nisu urodili plodom.

„Ukrajinski narod je ujedinjen i podržava vladu, ali ta stabilnost se također snažno oslanja na ideju da zapad pomaže Ukrajini u ovom ratu”, rekao je Dimitri Minic, naučnik Francuskog instituta za međunarodne odnose u Parizu.

Dolazak hladnog vremena također će staviti na kušnju odlučnost Ukrajinaca, suoče li se s nestašicama goriva i redukcijama struje ili grijanja i drugim teškoćama, osobito ako još više ljudi bude istjerano iz svojih domova zbog borbi.

Dumoulin je rekla da će 40 posto ukrajinskih škola ostati zatvoreno na početku nove školske godine, što bi moglo imati velike psihološke posljedice.

„Puno toga će ovisiti o njihovoj sposobnosti da prebrode zimu, osobito onih iza linija ratišta… Bit će teško”, rekla je.

Hoće li ruska ekonomija izdržati?

Unatoč tome što je Moskva pogrešno procijenila ukrajinsku sposobnost pružanja otpora, izgleda da je Rusija spremna platiti cijenu dugotrajnog rata iscrpljivanja.

Ukrajinski saveznici pokušali su ugušiti rusku ekonomiju  pritiskom na izvoz nafte i plina, namećući istodovremeno sankcije koje ograničavaju uvoz i prisilivši mnoge zapadne tvrtke da odu iz zemlje.

No „računi od izvoza, većinom nafte, plina, ugljena i druge robe, ne samo da su nastavili pristizati nego su i premašili očekivanja”, rekao je Chris Weafer, dugogodišnji analitičar za Rusiju pri konzultantskoj tvrtki Macro-Advisory.

Obični Rusi doživjeli su već sankcije nakon aneksije Krima, a vlada je ubrzo pronašla nove izvore za industrijske komponente i druge materijale iz Turske i Azije.

„Ekonomija, industrija i ljudi imali su osam godina da se prilagode sankcijama tako da su zemlja i stanovnici danas bolje pripremljeni i više samodostatni, barem kad je riječ o osnovnom”, rekao je Weafer.

Međutim, posljedice sankcija mogle bi se početi osjećati u punom opsegu u godinama koje dolaze kako Rusija bude preusmjeravala sredstva s investicija u rat, a strane firme budu i dalje oprezne.

„Osjetit ćemo puni učinak za oko pet godina”, rekao je Kalašev.

Kakvi su mogući rezultati?

Ako se sukob pogorša tokom zime i u 2023., puno toga će ovisiti o tome hoće li zapad nastaviti pomagati, osobito budu li birači smatrali da cijena rata, prije svega u smislu rasta cijena goriva i hrane, postaje previsoka.

„Vjerovatno će doći vrijeme kada će Putin računati na zamor zapada i ponuditi određene ustupke… ne bi li potaknuo zapadne čelnike da izvrše pritisak na Ukrajinu da prekine sukob pod ruskim uvjetima”, rekla je Dumoulin.

Osim ako se ne dogodi neka katastrofalna vojna pogrešna procjena, nije vjerovatno da će se ukrajinska vojska potpuno urušiti i rijetki očekuju da će Zelenski pristati na bilo kakve pregovore koji ne predviđaju povrat cjelokupnog izgubljenog ukrajinskog teritorija, uključujući Krim.

A ako njegovi saveznici nastave pomagati mu i slati oružje, ruska vojna prednost mogla bi se postupno smanjiti.

To bi moglo također ugroziti Putinovu potporu kod kuće i možda katalizirati opozicione snage pred predsjedničke izbore u ožujku 2024. godine.

„Napetosti između Kremlja i onoga što je ostalo od civilnog društva pogoršali bi proglašenje rata, ratnog stanja i opća mobilizacija”, rekao je Minic.

„Posebno velikim gradovima kao što su Moskva ili Sankt Peterburg, gdje opsesivna protuzapadna priča ima slabije uporište”.