Proruske partije i Bošnjačka stranka ušle u crnogorsku Vladu

Stranke proruskog Demokratskog fronta (DF) i Bošnjačka stranka postale su dio Vlade Crne Gore, nakon što je Skupština 23. jula izglasala njenu rekonstrukciju.

Proruskim strankama pripala su dva potpredsjednička i tri ministarska mjesta, dok su Bošnjaci dobili jedno potpredsjedničko i pet ministarskih mjesta, piše Radio Slobodna Evropa.

Ovim će Vlada imati ukupno 32 člana Vlade.

U obraćanju poslanicima Spajić je poručio da je danas Crna Gora najpomirenija u svojoj istoriji.

“Ova Vlada garant je stabilnosti i zrelosti. Pokazatelj smo kako Srbi i Albanci, Srbi i Bošnjaci, Srbi i Crnogorci – svi mogu zajednički da žive i rade. Bićemo svjetionik za čitav Balkan”, naveo je premijer.

Komentarišući ulazak proruskih stranaka poslanik opozicione Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić je poručio da je ovo Vlada kojom se upravlja iz Moskve i Beograda.

“Glava i mozak su u Moskvi. Šef ove Vlade je Andrija Mandić i zato u njoj nema nacionalnih Crnogoraca”.

Naime, riječ je o strankama čija je politika suprotna zvaničnoj politici Crne Gore koja je najozbiljniji kandidat za ulazak u Evropsku uniju.

Ove stranke se zalažu za ukidanje sankcija Rusiji zbog agresije na Ukrajinu, ne priznaju nezavisnost Kosova, protivnici su NATO članstva Crne Gore, negiraju genocid u Srebrenici, podržavaju u Hagu osuđene ratne zločince Radovana Karadžiča i Ratka Mladića.

Ovo je prva rekonstrukcija Spajićeve Vlade formirane krajem oktobra prošle godine sa 46 glasova od 81 koliko parlament ima poslanika.

Vladu je tada podržalo 13 poslanika stranaka nedavno rasformiranog DF, Nove srpske demokratije Andrije Mandića i Demokratske narodne partije Milana Kneževića, uz uslov da uđu u nju ove godine.

Osim podrške Putinu, njihovi lideri imaju bliske političke odnose sa predsjednicima Srbije, Aleksandrom Vučićem i predsjednikom bih entiteta Republika Srpska Miloradom Dodikom.

Zvanični Vašington je više puta upozoravao i izražavao zabrinutost da u vlasti budu stranke i lideri koji se aktivno protive evroatlantskim vrijednostima. Sličan stav saopštavan je i iz evropskih institucija.

Ipak, parlament Crne Gore je izabrao Andriju Mandića za predsjednika krajem oktobra 2023. što su podržali poslanici Spajićevog Pokreta Evropa sad.

U rekonstruisanoj Vladi proruske stranke će dobiti dva potpredsjednička mjesta i tri ministarstva – turizma, prostornog planiranja i saobraćaja.

Ko je šta dobio u najbrojnijoj Vladi Crne Gore?

U Vladu je ušla Bošnjačka stranka, za koju je opredijeljeno jedno potpredsjedničko i pet ministarskih mjesta – za dijasporu; socijalnu i brigu o porodici i demografiji; zatim rudarstva, nafte i gasa; kao i za regionalni investicioni razvoj i saradnju sa nevladinim organizacijama.

Lider stranke Ervin Ibrahimović pokrivaće mjesto potpredsjednika Vlade i ministara vanjskih poslova.

Ovi resori formiraće se uglavnom razdvajanjem postojećih ministarstava.

Ulazak Bošnjačke stranke bio je na udaru opozicije upravo zbog DF-a. Opozocija je podsjetila da se jedan od lidera tog saveza Milan Knežević zaklinjao da neće podržati ulazak BS-a u novu vladu.

Socijaldemokrata Nikola Zirojević pozvao je poslanike BS-a da skinu cvijet sa revera za žrtve Srebrenice jer, kako je rekao, njihov ulazak u Vladu vrijeđa svaku žrtvu genocida.

“Zaboravile su se suze majke Srebrenice, skandiranje “Nož, žica, Srebrenica” i pjesma “Plaču bule i leleču Turci”, poručio je opozicioni poslanik Nermin Abdić.

Ibrahimović je rekao da će ta stranka, uprkos svim kritikama, biti jačana sljedećim izborima ali i da će nastaviti dosadašnju politiku.

Dok aktuelna Vlada ima pet potpredsjedničkih i 19 ministarskih mjesta rekonstrukcijom je uvećana za osam članova, odnosno ukupno 32. Time je postala među najbrojnijima je u Evropi.

Po popisu iz 2023. godine, Crna Gora ima 620.000 stanovnika.

Novi ministri iz proruskih stranaka

Novi ministar prostornog planiranja i urbanizma je Slaven Radunović, koji smatra da je Crna Gora bila srpska kroz čitavu istoriju a da je “Kosovo Srbija, i da će tako da ostane”.

Ovaj potpredsjednik Mandićeve stranke takođe je protivnik NATO, u koji je Crna Gora ušla 2017, dok je DF bio u opoziciji.

“Kad dođe neka drugačija vlada na vlast u Crnoj Gori, slobodno izabrana, koja će da misli drugačije, postoje vrlo prosti mehanizmi da najteramo NATO da nas zamoli da izađemo”, izjavio je 2017. godine Radunović nakon prijema Crne Gore u Alijansu.

Snažno je branio Mandićev odlazak na Vučićevu proslavu izborne pobjede.

Ispred partije je 2017. bio na proslavi dana Republike Srpske, praznika koji je u Bosni i Hercegovini proglašen neustavnim jer diskriminiše građane tog bh. entiteta koji nisu Srbi.

Na proslavi neustavnog dana RS bio je i potpredsjednik Vlade za obrazovanje i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić.

On je 2022, dvije godine nakon smjene s vlasti procrnogorske Demokratske partije socijalista (DPS), izjavio da “u novim okolnostima Crnogorci i Egipćani treba da osnuju svoje nacionalne savjete”. Time je Crnogorce izjednačio sa nacionalnom manjinom u sopstvenoj državi.

Novoizabrani potpredsjednik Vlade je 2021. Fakultet za crnogorski jezik i književnost nazvao”antinaučnom ustanovom, koja je nastala kao hir bivšeg DPS režima”.

“Da bi se udovoljilo režimskom poslušniku koji želi da stvara nekakav novi jezik u duhu koncipiranja nekog novog identiteta Crne Gore”.

Aleksić je 2004. za himnu Crne Gore rekao da “veliča fašizam”.

Nova ministarka saobraćaja Maja Vukićević, funkcionerka stranke Milana Kneževića, u dva je navrata bila potpredsjednica Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope.

Kao šefica crnogorske delegacije u Komitetu te organizacije, bila je protiv da Kosovo postane članica Savjeta Evrope, iako je Crna Gora 2008, u vrijeme vlasti DPS Mila Đukanovića priznala Kosovo.

Da je odluka Crne Gore da prizna Kosovo “odluka tiranije a ne demokratije” smatra njen partijski kolega Milun Zogović, predloženi potpredsjednik Vlade.

Kada je Crna Gora 2017. ušla u NATO ocijenio je da je predaja ratifikacionih dokumenata u Vašingtonu zapravo finalna predaja zemlje i građana na upravu toj Alijansi.

Ministarka turizma Simonida Kordić iz Mandićeve stranke bila je pravna konsultantkinja u Timu odbrane i zastupanja optuženih pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu.

Nevladina organizacija CeMI je 2021. objavila da je Kordić među deset odsto birača iz Herceg Novog koji imaju prebivalište u drugoj državi.

Tada je kazala da je od 2002. glasala samo u Herceg Novom i da će tražiti ispravku ukoliko nekom greškom ima prebivalište mimo crnogorskog.

Kako se (ne)sprovodi Sporazum

Inače, Vlada Milojka Spajića treća je od smjene trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista na parlamentarnim izborima 2020. godine. Prethodne dvije izgubile su povjerenje u Skupštini.

Na izborima juna 2023. Spajićeva partija osvojila je najviše glasova i sa strankama većine potpisala sporazum obezbijedivši tako njihovu podršku u parlamentu.

Sporazum, potpisan u oktobru iste godine, obavezivao je potpisnice “da poštuju evroatlantski kurs države i razvijaju prijateljsku saradnju sa svim državama koje je Crna Gora priznala”.

Iako su stranke DF-a najavile da će zamrznuti spoljnopolitičke ciljeve, i poštovati dobrosusjedske odnose, u praksi je bilo drugačije, zbog čega je zvanična Podgorica dobila dvije protestne note od susjeda.

Krajem februara Andrija Mandić primio je predsjednika Republike Srpske (RS) Milorada Dodika u službenim prostorijama, a da nisu bila istaknuta obilježja BiH, već njenog entiteta RS.

Zbog toga je Ministarstvo vanjskih poslova BiH je uputilo protestnu notu crnogorskim kolegama.

Suprotno Sporazumu visoki funkcioner DF-a i čelnik Pljevalja Dario Vraneš, je odbijajući poziv za učešće na Međunarodnom sajmu turizma u Prištini u službenom mejlu naveo” da takozvana država Kosovo ne postoji, već je srpska pokrajina Kosovo i Metohija”

Godinu ranije je Kneževićev DNP, koji ima apsolutnu vlast u Zeti, najmlađoj opštini u Crnoj Gori, inicirao je Deklaraciju kojom na toj teritoriji ne važi priznanje Kosova i pozvala druge opštine da je slijede.

Stranke DF zahtijevale su od Vlade i da ne podrži Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, usvojenu na zasjedanju Generalne skupštine UN kojom se osuđuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

Spajićeva Vlada je, međutim, glasala za rezoluciju, nakon čega je DF uslovio dalju podršku Vladi usvajanjem Rezolucije o genocidu u Jasenovcu.

Njome se osuđuje genocid nad Srbima u hrvatskom logoru Jasenovac tokom Drugog svjetskog rata, čije usvajanje je zvanični Zagreb okarakterisao kao provokaciju.

Tim povodom Hrvatska je uputila protestnu notu Crnoj Gori.