nacrt izvještaja
Procurio dokument EU parlamenta: “Suspendujte pristupne pregovore sa Srbijom”
Oko ovog dokumenta će zastupnici EP-a raspravljati na vanjskopolitičkom odboru 13. oktobra
Europski parlament (EP) će tražiti od Europske unije (EU) da obustavi pristupne pregovore sa Srbijom dok god Srbija ne uvede sankcije Rusiji. To stoji u nacrtu izvještaja o novoj strategiji EU-a u procesu proširenja, a u koji je uvid imao Radio Slobodna Europa (RSE).
“Dati prioritet usklađivanju zemalja pristupnica sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a i nastaviti pristupne pregovore sa Srbijom samo ako se zemlja uskladi sa sankcijama EU-a protiv Rusije”, ističe se u nacrtu izvještaja.
Oko ovog dokumenta će zastupnici EP-a raspravljati na vanjskopolitičkom odboru 13. oktobra, a konačna verzija nacrta će dobiti formu Rezolucije Europskog parlamenta, na glasanju koje se očekuje tokom novembra.
Rezolucije EP-a nisu pravno obvezujuće za zemlje članice niti ostale europske institucije.
Europski socijaldemokrati, druga po veličini grupacija u EP-u, već su saopćili kako smatraju da EU ne može nastaviti pristupne pregovore sa Srbijom ukoliko se ne uskladi sa sankcijama EU-a protiv Rusije te najavili da će se to uvrstiti u predstojećem izvještaju EP-a o proširenju.
Srbija jedina država regije koja nije uvela sankcije Rusiji
Od početka rata u Ukrajini, Europska unija redovno traži od Srbije da uvede sankcije Rusiji u skladu s odlukama EU-a.
Zemlje kandidati za EU bi trebale progresivno uskladiti vanjske politike s politikama Europske unije, uključujući i sankcije.
Srbija je jedina država regije koja nije uvela sankcije Rusiji, dok su ostale zemlje Zapadnog Balkana usuglasile sve politike s politikama EU.
Prošle sedmice su ministri vanjskih poslova Srbije i Rusije, Nikola Selaković i Sergej Lavrov, potpisali u New Yorku, na marginama 77. zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda Plan konsultacija svojih ministarstava za razdoblje 2023-2024.
Europska unija je reagovala naglasivši da je “ozbiljno zabrinuta” zbog potpisivanja ovog dokumenta te da time Srbija šalje signal “da namjerava ojačati saradnju s Rusijom”.
Srbija od 2014. godine pregovara o članstvu u EU. Vladavina prava kao i odnosi s Kosovom se smatraju ključnim elementima koji određuju napredak pristupnog procesa. Međutim od početka rata u Ukrajini 24. februara, odnosi s Rusijom postaju također važni i oni će biti ključni za odluku o otvaranju novih poglavlja.
Srbija je imala relativno nizak stepen usklađivanja s politikama EU-a upravo zbog neusklađivanja s odlukama koje se tiču Rusije. Budući da po pravilu zemlja koja cilja članstvo mora biti sto posto usklađena s politikama EU-a, jedino uoči punopravnog članstva, do početka ove godine nije izvršen tako oštar pritisak na službeni Beograd.
Međutim, agresija Rusije na Ukrajinu je promijenila pristup institucija u Briselu i redovno se od Srbije traži da uvede sankcije Moskvi, budući da je jedina zemlja u regiji, ali i kontinentu, koja to do sada nije uradila.
Posljednji put je Srbija otvorila klaster četiri koji se odnosi na zelenu agendu, u decembru 2021., odnosno prije rata u Ukrajini.
Najvjerovatnije bez pomaka u 2022. godini
Premijerka Srbije Ana Brnabić predvodi delegaciju Srbije na Međuvladinoj konferenciji u Briselu.
Prema Europskoj komisiji, instituciji koja ocjenjuje spremnost jedne zemlje u integracijama, Srbija je spremna otvoriti i poglavlje tri koji se odnosi na konkurentnost i inkluzivni rast. Ovo poglavlje bi, u principu, trebalo otvoriti u decembru ove godine.
Međutim, sada diplomatski izvori tvrde da će 2022. godina proći bez ikakvog pomaka u pristupnim pregovorima, upravo zbog odnosa Srbije s Rusijom.
Jedina nepoznanica u ovom trenutku ostaje da li sa Srbijom u decembru održati političku međuvladinu konferenciju, gdje ne bi bilo otvaranja poglavlja, ali bi to bila prilika da se otvoreno razgovara o svim neuralgičnim pitanjima.
Zemlje članice, kako kažu izvori RSE, podijeljene su oko ovog pitanja.
Dok su sve države mišljenja da Srbija ne zaslužuje otvaranje poglavlja, postoje one zemlje koje su mišljenja da je dobro imati političku međuvladinu konferenciju kako bi se ponovila neophodnost da Srbija uvede sankcije Rusiji.
Druga grupa država članica s druge strane smatra da ne treba poduzeti nikakav korak u procesu pristupnih pregovora, pa ni političku međuvladinu konferenciju (bez obzira što tu neće biti otvorena poglavlja) dok god Srbija gaji bliske odnose sa službenom Moskvom.