Prije 56 godina ubijen je Malcolm X: Advokati tvrde da imaju nove dokaze

U New Yorku se danas obilježena 56. godišnjica smrti Malcolma Littlea, poznatijeg kao Malcolm X, borca za ljudska prava Afroamerikanaca, a advokati tvrde da su došli do novih dokaza o podstrekivačima njegovog ubistva, javlja Anadolu Agency (AA).

Advokati odbrane saopćili su da imaju nove dokaze koji ukazuju na moguću zavjeru od strane njujorške policije NYPD ili Federalnog istražnog biroa (FBI).

U saopćenju se navodi kako je bivši tajni policajac i novinar Ray Wood na samrti napisao oproštajno pismo u kojem je iznio tvrdnju o takvoj zavjeri.

Wood je u pismu iznio i tvrdnju da mu je neposredno pred atentat naređeno da pohapsi tjelohranitelje Malcolma X, a na bazi tih tvrdnji je istraga pokrenuta na sudu u Manhattanu.

Advokat Ray Hamlik kazao je da se mora pričati o pravdi i tragati za istinom o ubistvu Malcolma X. On je kazao da svi detalji atentata nisu rasvijetljeni ni nakon 56 godina, iako su tri osobe osuđene na doživotne zatvorske kazne.

Malcolm X je rođen u saveznoj državi Nebraska 19. maja 1925. godine. Malcolmovog oca Earla Littlea su 1931. godine ubili bijeli rasisti, jer je bio član udruga za poboljšanje života Afroamerikanaca. Njegova smrt prikazana je kao nesretan slučaj, iako mu je glava bila odvojena od tijela. Earle je tvrdio da crnci nikada neće biti slobodni u Americi i da će se morati vratiti u rodnu Afriku. Dvije godine prije ubistva rasisti su zapalili njegovu kuću, ali niko nije stradao.

Malcolmova majka oboljela je nakon smrti muža i nije mogla puno učiniti za sina Malcolma i još sedmero djece. Malcolm je započeo život sitnog kriminalca. U dobi od 12 godina postao je štićenik Doma za nezbrinutu djecu države Michigan.

Kada je napunio 17 godina pušten je iz doma. Potom se zaposlio u putničkom vlaku kao perač posuđa. Kada je Malcolm stekao dovoljno novca, preselio se u New York kod rođaka. Ubrzo je postao jedan od najopasnijih nasilnika na ulicama Harlema. Uhićen je 1946. godine i osuđen na deset godina zatvora zbog provale. Krađom se bavio kako bi mogao priskrbiti novac za drogu.

U zatvoru je nastavio prekinuto obrazovanje i većinu vremena provodio u biblioteci. Poznata je njegova izjava da su zatvori, nakon univerziteta, najbolja mjesta za naobrazbu i preodgoj ljudi.

Godine 1952. pušten je iz zatvora i pridružio se pokretu Nacija islama (Nation of Islam).

Nedugo nakon što je postao član Nacije islama, promijenio je svoje prezime u X. Odrekao se prezimena Little koje je simboliziralo ropstvo, a uzeo je prezime X u znak poštovanja prema svojim neznanim afričkim precima, koji su dovedeni u Ameriku kao robovska radna snaga.

Karizmom i elokvencijom se brzo nametnuo kao prvi glas borbe protiv rasizma i ropstva, a Nacija islama je za deset godina povećala broj članova s 500 na 30.000.

Međutim, isticanjem u javnosti Malcolm je na sebe navukao gnjev tadašnje američke administracije i tajnih službi.

Poslije toga otputovao je na hadž, u muslimanski sveti grad Mekku. Prekinuo je odnose s Nacijom islama, a po povratku u Sjedinjene Američke Države odbacio je ideju da su svi bijeli ljudi đavoli i utemeljio je vlastitu organizaciju nazvanu Muslimanska džamija. Po utemeljenju ove organizacije Malcolm X je promijenio svoje ime u El-Hajj Malik El-Shabbazz.

Sve češće je primao prijetnje da će biti ubijen, a 15. februara 1965. godine napadnuta je njegova kuća u kojoj je živio sa suprugom Betty i četiri kćerke.

Šest dana kasnije, 21. februara 1965. godine, Malcolm X je ubijen dok je držao govor u New Yorku u kojem je kritizirao Elijaha Muhammada. Malcolma su ubila trojica muškarca za koje se ispostavilo da su članovi Nacije islama. Sva trojica su osuđeni i zatvoreni. Neki izvori tvrde da iza njegovog ubistva stoji i Federalni istražni biro (FBI) koji je pomno pratio Malcolma. Sahrana je održana 27. februara te godine.

Malcolm X je ostao upamćen kao lider među muslimanima u SAD-u u to vrijeme, borac za ljudska prava i jedan od najutjecajnijih Afroamerikanaca. Bio je najveći kritičar “bijele” Amerike i njenih zločina počinjenih nad crnim Amerikancima.

Lik i djelo Malcolma X predstavljaju simbol borbe protiv rasizma, rasne diskriminacije, kao i simbol promocije tolerancije islama i suživota.