velika godišnjica
Prije 100 godina ustanovljena turska republika: Je li Erdogan izdao Ataturka?
Erdogan i turski zapovjednik iz doba Prvog svjetskog rata Mustafa Kemal Ataturk postali su temeljne figure moderne turske države
Turska danas obilježava stotu godišnjicu postotomanske republike pomalo prigušenim slavljima koja će se održavati u sjeni eskalirajućeg rata Izraela s militantima Hamasa u Gazi. Predsjednik Recep Tayyip Erdogan bit će u središtu cjelodnevnih događanja kojima će se odati počast utemeljitelju sekularne republike, ali i naglasiti postignuća Erdoganove stranke s islamskim korijenima koja upravlja Turskom od 2002.
Erdogan i turski zapovjednik iz doba Prvog svjetskog rata Mustafa Kemal Ataturk postali su temeljne figure moderne turske države. Ataturka se slavi u turskom društvu jer je protjerao osvajačke snage i izgradio potpuno novu naciju na ruševinama palog Otomanskog Carstva nakon Prvog svjetskog rata.
Testiranje granica sekularne tradicije
Turska je formirana kao nacija okrenuta Zapadu koja je uklonila religiju iz državnih institucija i pokušala iskovati novi moderni identitet od svojih bezbrojnih etničkih skupina. Na kraju je postala ponosna članica odbrambenog NATO saveza predvođenog SAD-om i svjetionik demokratskih nada na Bliskom istoku.
stradanje palestinaca
Erdogan poslao poruku papi Franji u vezi stradanja ljudi u Gazi, spominje “sramotu”
Ali Ataturkova društvena i geopolitička transformacija većinski muslimanske nacije stvorila je podjele koje opterećuju tursku politiku do danas. Erdogan je to iskoristio dovodeći svoju konzervativnu Stranku pravde i razvoja (AKP) na vlast pobjedom nad ljevičarskom Republikanskom narodnom strankom (CHP) koju je osnovao Ataturk.
Velik dio prošlog desetljeća proveo je testirajući granice turske sekularne tradicije, kao i njezinih veza sa Zapadom. Te će suprotne snage biti jasno vidljive dok Erdogan započinje dan odavanjem počasti Ataturku, a završava ga proslavom postignuća Turske iz vremena svog premijerskog i predsjedničkog mandata.
Nedjeljno slavlje djelomično je zasjenjeno Erdoganovim sve žešćim napadima na Izrael zbog njegova odgovora na napade Hamasa 7. oktobra. Militanti su ubili 1400 ljudi u Izraelu i uzeli 230 talaca u iznenadnom napadu koji je izraelski premijer Benjamin Netanyahu nazvao najgorim “od holokausta”.
Erdogan napao izraelsku vladu
Izrael je uzvratio žestokim zračnim napadima i kopnenom ofanzivom za koje ministarstvo zdravstva u Gazi, koje vodi Hamas, kaže da su odnijeli više od 8000 života. Turska državna televizija ukinula je prijenose koncerata i drugih svečanosti zbog “alarmantne ljudske tragedije u Gazi”.
Erdoganovo dugogodišnje zastupanje prava Palestinaca pretvorilo ga je u heroja u velikim dijelovima muslimanskog svijeta. Prema njegovim tvrdnjama 1.5 miliona ljudi u subotu se okupilo na propalestinskom skupu u Istanbulu koji je na kraju zasjenio televizijsko pokrivanje stote godišnjice.
Erdogan je optužio izraelsku vladu da se ponaša kao “ratni zločinac” i okupacijska sila te pokušava “iskorijeniti” Palestince. Njegove su riječi potaknule Izrael da najavi povlačenje svog diplomatskog osoblja i preispitivanje odnosa. Ta diplomatska kriza dodatno je skrenula pozornost s turske godišnjice na Erdoganovo vođenje globalnih poslova.
Većina anketiranih želi da Turska ostane neutralna
Turska je prošla kroz turbulentno razdoblje u odnosima sa zapadnim saveznicima otkako je Erdogan preživio neuspjeli pokušaj puča 2016. za koji je okrivio muslimanskog propovjednika koji živi u SAD-u. Predavač na Univerzitetu Kadir Has u Istanbulu Soli Ozel vidi subotnje propalestinsko okupljanje kao dio Erdoganova prešutnog nastojanja da potkopa Ataturkovu sekularnu viziju, prenosi Hina.
“Nije li (taj skup) mogao pričekati do sljedeće sedmice? Stota godišnjica dolazi samo jednom u stoljeću”, rekao je Ozel. Istraživanje Metropola pokazalo je da takvi Erdoganovi nastupi imaju prolaz samo u islamskoj konzervativnoj jezgri njegovih pristaša, a ne i u široj javnosti.
Istraživanje je pokazalo da samo 11.3 posto ispitanika kaže da “podržava Hamas”. 34.5 posto reklo je da Turska treba ostati “neutralna”, dok 26.4 posto misli da bi trebala posredovati.
