Preizgrađena Makarska uvodi drastične mjere

U toku je e-savjetovanje o tri nacrta prijedloga pravilnika na temelju novog Zakona o turizmu u Hrvatskoj. Prema njima, gradovi i općine moći će sami definirati kakvim se turizmom žele održivo baviti, pa čak i zabraniti betonizaciju ili gradnju novih apartmana.

Makarska je prva u vezi s tim nešto poduzela. Zbog velikog broja apartmana Makarska puca po šavovima, pa su višestambena gradnja i etažiranje aparthotela – zabranjeni, javlja HRT.

“Makarska ima legalno prijavljenih 35.000 ležajeva. Uz tih 35.000, problematično je da je nova studija pokazala, po mjerenju potrošnje struje, vode, prometa, komunalija, da imamo još oko 10.000 ilegalnih kreveta u gradu”, kaže Antonia Radić Brkan, dogradonačelnica Makarske.

Pola stambenih jedinica u gradu nije stalno naseljeno

Studiju turističkog nosivog kapaciteta izradili su prije više od godinu dana prvi u Hrvatskoj. Ona je potvrdila da više od pola stambenih jedinica u gradu nije stalno naseljeno.

“Imamo hiljadu i po stanova koji nisu upalili svjetlo i pustili kap vode”, kaže Radić Brkan.

Opoziciona vijećnica Ivana Miočević Franić (NL Osejava), i sama iznajmljivačica, smatra da će novi pravilnici, koji gradovima i općinama daju odriješene ruke, biti nove prilike za lov u mutnom.

“Ista ta država je dozvolila Zakon o legalizaciji, lokalne samouprave su dozvolile prekomjernu izgradnju i sad žele to rezati. Međutim, ta lokalna samouprava nije proporcionalno ulagala u tu infrastrukturu od izgradnje koju je dozvolila”, kaže Miočević Franić.

Kad apartmani postaju mali hotel?

Je li nešto porodični smještaj ili se u nekretninskom biznisu turistima iznajmljuje 10 stanova u zgradi, koja onda i nije zgrada, nego mali hotel, naoko je lako procijeniti, ali problem je što termin “iznajmljivač” u Hrvatskoj nije jasno definiran.

“Imamo primjera, nažalost, ružnih, znate i sami, duž cijele obale i duž otoka gdje ima i neprijavljenih objekata, gdje ima objekata koji obavljaju turističku djelatnost pod krinkom vikendica”, kaže Ivana Vladović, direktorica Turističke zajednice SDŽ-a.

U Primoštenu je tako trenutno prijavljeno 7000 gostiju, a u stvarnosti ih je najmanje 15.000.

“Državi bi bilo puno pametnije da zabrani da se iznajmljuju oni apartmani koje stranci kupuju na crno”, poručuje Stipe Petrina, načelnik općine Primošten. “Ili još bolji slučaj – da motivira izgradnju hotela”, dodaje.

Split i Dubrovnik priča su za sebe, turistima se iznajmljuje sve – od garaža do stanova u stambenim zgradama… A rezovi, ističu, trebaju biti skalpelski precizni.

Red se mora uvesti

“Treba različito pristupati, treba vidjeti je li riječ o rentijerstvu, na koji način se usmjeravati prema objektima koji su unutar višestambenih objekata, što je s kućama za odmor”, kaže Ivona Matošić Gašparović, gradonačelnica Crikvenice.

Ako želimo održivi turizam, red se mora uvesti, slažu se HRT-ovi sugovornici, i to što prije, ali domaće stanovnike i one poštene iznajmljivače, koji čine bazu hrvatskog turizma – treba, kažu, zaštititi.