Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

nastavak dijaloga

Pred Srbijom i Kosovom veliki dogovor, u Briselu se sastaju Kurti i Vučić

kurti vucic

Srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i kosovskog premijera Albina Kurtija ugostit će šef eurodiplomatije Josep Borrell i posebni izaslanik EU-a za dijalog Srbije i Kosova Miroslav Lajčak

Brisel je u ponedjeljak domaćin nastavku dijaloga Beograda i Prištine na kojem se od čelnika dviju strana očekuje da prihvate europski plan za Kosovo koji podupiru Sjedinjene Države.

Srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i kosovskog premijera Albina Kurtija ugostit će šef eurodiplomatije Josep Borrell i posebni izaslanik EU-a za dijalog Srbije i Kosova Miroslav Lajčak.

Borrell i Lajčak imat će tijekom dana odvojene razgovore s Vučićem i Kurtijem, a zajednički sastanak očekuje se u 15 sati.

Njemačko-francuska inicijativa, koja je u međuvremenu prihvaćena kao europski plan i preduvjet za daljnje eurointegracijske procese Srbije i Kosova, predviđa uzajamno priznanje dokumenata, pečata, putovnica, osobnih iskaznica i nacionalnih simbola. U prijedlogu sporazuma se ne inzistira da Srbija formalno prizna kosovsku državnost, ali bi se po tom dokumentu de facto morala odnositi prema Kosovu kao suverenoj državi, navodi Hina.

Srbija, također, ne bi smjela blokirati članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama, uz obvezu obje strane da razvijaju normalne dobrosusjedske odnose na temelju jednakih prava.

Kosovo bi trebalo osigurati prikladnu razinu samouprave za srpsku zajednicu i formalizirati poseban status Srpske pravoslavne crkve, a obje strane otvorile bi svoja stalna predstavništva u glavnim gradovima.

Crvene linije s kojima Vučić dolazi danas u Bruxelles su da Srbija ne prihvaća Kosovo kao nezavisnu državu, te da se neće suglasiti s članstvom u UN-u. Istodobno, Beograd inzistira na uspostavi zajednice općina sa srpskom većinom na Kosovu, što je predviđeno sporazumom koji su dvije strane pod pokroviteljstvom EU-a potpisale u Bruxellesu 2013. godine.

Vlasti u Prištini ne žele da ta asocijacija ima izvršne ovlasti niti da postane entitet poput Republike Srpske u Bosni i Hercegovini, a Kurti početak formiranja ZSO-a pokušava uvjetovati uzajamnim priznanjem.

Zapad kao krajnje rješenje vidi “pravno obvezujući sporazum”, ne prejudicirajući u sadašnjoj fazi dijaloga kako bi on trebao izgledati.

Europska strana, pak, očekuje da će obje strane danas prihvatiti ponuđeni prijedlog za normalizaciju odnosa i ističe da se neće razgovarati o sadržaju prijedloga, nego o njegovoj provedbi koja bi trebala potrajati nekoliko mjeseci. Provedbu prijedloga nagledat će zajedničko povjerenstvo pod vodstvom EU-a.

“Obje strane su svjesne da u svjetlu ruske agresije na Ukrajinu ne smijemo dopustiti da Rusija destabilizira Zapadni Balkan”, rekao je neimenovani zvaničnik EU-a.

Objema stranama prethodnih dana stigle su jasne poruke i Brisela i Vašingtona da očekuju konkretno očitovanje o europskom planu rješenja za normalizaciju odnosa.

Uoči sastanka u sjedištu EU-a, koji bi mogao biti prijelomni za sljedeće faze pregovora, Vučiću i Kurtiju ovog su vikenda stigla pisma iz ureda autora inicijalnog plana – francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i njemačkog kancelara Olafa Scholza, te talijanske premijerke Giorgie Meloni, čija se vlada pridružila potpori ponuđenim rješenjima za Kosovo.

Prema izvješćima medija u Beogradu i Prištini, oba čelnika ohrabrena su da u Bruxellesu danas prihvate europski prijedlog temeljnog sporazuma o Kosovu i njegovo daljnje provođenje, uz ispunjenje obveza preuzetih ranijim sporazumima, a to u slučaju Prištine znači i formiranje Zajednice srpskih općina, što Beograd nastoji nametnuti kao ključni preduvjet za sudjelovanje u nastavku dijaloga.