Povratak Teherana na veliku scenu izazvaće potpunu pometnju
U Iranu se ne smiruje euforija nakon što su, nakon 37 godina, toj zemlji ukinute međunarodne ekonomske i finansijske sankcije.
U Teheranu imaju velike planove za ekonomski prodor na svjetsko tržište pa je tako samo nekoliko sati prije objave ukidanja sankcija iz Irana došla vijest da će tamošnja avionska kompanija kupiti čak 114 Airbusa, a spominje se i stotinjak ruskih putničkih aviona Superjet.
“Nafta ne smije biti jedini izvor prihoda”, kažu u Teheranu, a kao zapete puške čekaju avioni puni voća, povrća i drugih prehrambenih proizvoda namijenjenih ruskom tržištu. Ti iranski proizvodi trebali bi na policama ruskih dućana zamijeniti dosad na tom tržištu prevladavajuće turske.
Očekuje se da će biti realizirani i ugovori vrijedni više milijardi o isporuci ruskog naoružanja Iranu, poput protivraketnog sistema S-300. Osim toga, Teheran je već sebi zadao “plan” povećanja ekonomske proizvodnje na nivou od čak osam posto.
Iran je već pozvao investitore, te planiraju ulaganja i do 50 milijardi dolara. Uz to, očekuju da će u prvoj rundi doći i do 50 milijardi dolara, od procijenjenih više od 100 milijardi, koje su sve ove godine bila zamrznute u američkim bankama. Prema nekim informacijama, banke su sve ove godine uspješno vrtjele i oplođivale taj novac na svjetskim tržištima.
Neki američki analitičari izražavaju bojazan da bi Iran, s obzirom na aktivnu ulogu u bliskoistočnoj krizi i probleme u regiji, dobar dio tih sredstava mogao utrošiti za nabavku naoružanja. Iran je politički, ali i vojno angažiran na Bliskom istoku, potpomaže razne šijitske vojske u Iraku, Jemenu i Siriji.
Istu večer kada je objavljena “sretna vijest”, prvi tankeri s naftom krenuli su iz iranskih luka u Perzijskom zaljevu prema krajnjim korisnicima, a Iran već najavljuje da će tokom godine povećati proizvodnju nafte na 1,1 milion barela dnevno. Taj je podatak već dodatno srušio cijenu nafte na svjetskom tržištu, te izazvao pad vrijednosti dionica mnogih, uglavnom ruskih, naftnih kompanija. Iran je do potpunog embarga na izvoz nafte u EU izvozio 25 posto svoje godišnje proizvodnje.
Kad je riječ o poslovanju u Iranu, Transparency International je prema indeksu korupcije uvrstio tu zemlju na 136. mjesto od 175 država, a prema indeksu lakoće vođenja biznisa na 118. mjesto od 189 zemalja.
Crna lista
Teheran već pravi velike planove tako da im ni nove sankcije, koje im je SAD uveo zbog testiranja balističkih raketa, nisu pomutile slavlje. Doduše, dok se crni popis kompanija i pojedinaca smanjuje sa 600 na 200, na novom crnom popisu Bijele kuće našlo se već 70 iranskih kompanija kojima se onemogućava poslovanje sa Zapadom. No, to nije nova situacija za Iran.
Taoci
Naime, sankcije Iranu traju otkad je 1979. godine svrgnut šah Reza Pahlavi, a na vlast je došao ajatolah Homeini. Kada su studenti teheranskog univerziteta upali u ambasadu SAD-a i uzeli 52 američka diplomata za taoce, sredstva koja je Iran imao na stranim računima su blokirana. Praktički je tada počela politika sankcija prema Iranu. Sankcije su pojačane nakon početka Iransko-iračkog rata, a 1987. godine je zabranjena bilo kakva trgovinska razmjena sa SAD-om.
Do jačanja sankcija ponovno je došlo 2005. godine jer je tadašnji iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad obnovio program obogaćivanja urana, koji je bio zamrznuo njegov prethodnik Mohamed Hatami, ali bez ikakva učinka na normalizaciju odnosa sa Zapadom. Iran je počeo svoj nuklearni program uz objašnjenje da je riječ samo o korištenju “nuklearnih potencijala u mirnodopske svrhe”, iako se u to malo vjerovalo. Teheran je sumnjičen da zapravo izrađuje atomsku bombu.
