Porazio Janšu na izborima u Sloveniji: Ko je Robert Golob?

Menadžer Robert Golob je sa svojom strankom Pokret sloboda uvjerljivi pobjednik nedjeljnih parlamentarnih izbora u Sloveniji i moći će brzo sastaviti novu vladu sa još samo jednom ili dvije stranke, pokazuju službeni rezultati nakon više od 99,7 posto prebrojenih glasova.

Zastupnike u novom sastavu Državnog zbora (parlamenta) koji ima 90 članova, pri čemu ih se 88 bira s lista političkih stranaka, a dvoje s lista dviju nacionalnih manjina, dobilo je samo pet stranaka koje su prešle izborni prag od 4 posto.

Golobova je stranka osvojila 35,54 posto glasova i 41 zastupnički mandat, što do sada nije uspjelo nijednoj drugoj u historiji slovenske demokratije, a odraz je okupljanja birača na ljevici koji su se protivili politici desne vlade Janeza Janše i “taktičnog” glasanja birača manjih stranaka s lijevog centra.

Drugi najveći broj glasova na jučerašnjim izborima pripao je Slovenskoj demokratskoj stranci (SDS) dosadašnjeg premijera Janeza Janše koji je već priznao poraz.

Njegova je stranka osvojila 23,53 posto glasova i 27 zastupničkih mandata, jedan više u odnosu na izbore 2018. godine.

Na trećem je mjestu po izbornom rezultatu dremokršćanska Nova Slovenija (NSI) koja je bila članica dosadašnje Janšine vlade, a čiji je predsjednik Matej Tonin najavio da će ubuduće predstavljati konstruktivnu opoziciju.

Stranka Socijalnih demokrata (SD) koju vodi Tanja Fajon sa osvojenih 6,65 posto glasova, što je nešto slabije u odnosu na rezultat prije četiri godine, osvaja 7 zastupničkih mandata i u novoj će vladi po svoj prilici biti glavni partner Golobu kao premijeru kojega bi po političkoj tradiciji mogla podržati i dva manjinska zastupnika iz reda mađarske i italijanske zajednice.

Stranka Ljevica (L) koju vodi Luka Mesec osvojila je s 4,38 posto glasova 5 zastupničkih mjesta, nešto manje od očekivanog prema predizbornim anketama.

S njom u vladi Golob dobiva još uvjerljiviju većinu, no postoje mišljenja nekih analitičara da bi to mogao izbjeći ako odluči sastaviti “vladu nacionalnog jedinstva” s obzirom na moguće pogoršanje društvene situacije ako se kriza u Evropi zbog rata u Ukrajini nastavi i produži, te umjesto Ljevice u vladu uključi Novu Sloveniju (NSI), što je ipak manje vjerovatno, navode slovenski analitičari, prenosi Hina.

Ko je Robert Golob?

“Danas možemo plesati, no sutra je novi dan, moramo početi naporno raditi kako bismo opravdali ovo povjerenje birača”, rekao je Golob u video-poruci pristašama.

Slovenija već godinama ima dinamičnu, nestabilnu i fragmentiranu političku scenu, u čijem je središtu kontroverzni Janša, vječni lider SDS-a (Slovenska demokratska stranka).

Slovensko je društvo duboko podijeljeno na one desnije usmjerene građane, koji 63-godišnjeg Janšu smatraju svojim autentičnim predstavnikom, i ostale, koji ga smatraju rušiteljem demokracije i mračnjakom kojega pod hitno treba spriječiti da obnaša vlast, piše Index.hr.

SDS je dakle stožerna stranka slovenske desnice, a oko sebe okuplja i nekoliko manjih koalicijskih partnera koje Janša uz sebe drži ne toliko pomoću ideološke bliskosti koliko pomoću ispunjavanja određenih materijalnih interesa malih stranaka.

55-godišnji Robert Golob je, pak, nova nada liberalne, proevropske javnosti te time nastavlja niz političara poput sveučilišnog profesora Mire Cerara i komičara Marjana Šarca, koji su u jednom trenutku bili favoriti antijanšista. No Cerar i Šarec su u međuvremenu postali politička historija, a njihove stranke marginalne, pa za Goloba možda veći izazov nije pobijediti Janšu, što je u trideset godina slovenske politike uspjelo mnogima, već održati se trajno na političkoj sceni na kojoj je Janša glavna konstanta.

I Golob je zapravo svojevrsni politički proizvod Janeza Janše. Naime, Golob je godinama bio blizak strankama liberalnog centra, još od vremena Janeza Drnovšeka, kada je bio državni sekretar, no profilirao se kao dugogodišnji uspješan direktor energetske kompanije GEN-I.

Tokom ovog Janšinog mandata Golobu nije obnovljen mandat i on se zbog toga obrušio na Janšu, optuživši ga za političko kadroviranje i uhljebljivanje sebi vjernih kadrova na ključna mjesta u državi.

To je, naravno, tačno. Janša je notoran po tome da je uvjeren kako postoji postkomunistička duboka država u Sloveniji, čiji je zadatak prvenstveno da onemogućava njegovu političku karijeru. Stoga je pokušao provoditi razne čistke u institucijama svaki put kada je došao na vlast, što mu je nekad uspijevalo, a nekad ne. Tako je i stvarao dodatne neprijatelje pa je sada motivirao i Goloba da mu se suprotstavi na izborima.

“Politika me nije postavila na ovu funkciju, ali me jest natjerala da se sam počnem baviti upravo politikom”, rekao je Golob na konferenciji za medije na kojoj je objavio svoju smjenu.

Janšu je optužio da širi strah među građanima i da njegova stranka državu koristi za privatnu korist izabranih.

“Postoji potpun ponor između ljudi koji žive desničarskim vrijednostima i vladajuće klike, koja je zapravo otela poziciju desničarske politike radi lične koristi. Ljudi koji su trenutno na vlasti ni izdaleka ne predstavljaju vrijednosti koje živi desna polovica Slovenaca”, rekao je Golob u jednom intervjuu nakon najave političkog angažmana.

Golob obećava uvođenje reda, borbu protiv korupcije i Janšinih uhljeba, jačanje institucija i tehnomenadžerski pristup vladanju.

Sredinom marta Golobova nova stranka već je bila ispred Janšinog SDS-a u anketama. Prema anketi dnevnika Delo, Pokret sloboda je imao podršku 18.8 posto birača, a SDS 17.2 posto. Slijede Socijalni demokrati (SD) s 8.8 posto na trećem mjestu, Ljevica (L) sa 7.6 posto, a za demokršćansku Novu Sloveniju (NSI) glasalo bi 4.8 posto ispitanika.

Kad je riječ o sadašnjoj koalicijskoj vladi premijera Janše, njen rad negativno ocjenjuje 47.1 posto ispitanika, 21.3 posto drži da radi prosječno, a 27.9 posto daje joj pozitivnu ocjenu, pokazala je nedavna anketa RTV Slovenije.

A što je Janša radio u ovom premijerskom mandatu?

Upravljao je korona-krizom čvrste ruke te je izazvao i velike proteste zbog toga.

Ratovao je s javnim medijima jer smatra da rade protiv njega. Tvitao je u stilu Donalda Trumpa.

Napravio je veliki zaokret kada je riječ o Rusiji i Vladimiru Putinu, na kojega je do invazije na Ukrajinu gledao prilično pozitivno. Napadao je Bruxelles i Evropsku komisiju baš u skladu s narativima koje su širili proputinovski mediji i nevladini akteri sa svrhom destabiliziranja Evropske unije. No u međuvremenu se Janša stilizirao u jednog od najglasnijih podržavatelja Ukrajine i predsjednika Volodimira Zelenskog pa je bio među grupom srednjoevropskih premijera koji su među prvima u znak solidarnosti posjetili napadnuti Kijev.

Janša je i u ovoj kampanji igrao na podjele u slovenskom društvu te mobilizirao svoje glasače. To se najbolje vidi po odluci koju je njegova vlada donijela sedmicu dana prije izbora. Janšina je vlada donijela odluku kojom je masovnu grobnicu u mjestu Huda Jama kod Laškoga proglasila kulturnim spomenikom državnog značaja.

Iz napuštenog dijela nekadašnjeg rudnika Barbarin rov, u kojemu su se sredinom 1945. godine vršile izvansudske egzekucije, državno je povjerenstvo iz tzv. prešućenih grobova 2009. godine ekshumiralo velik broj žrtava poratnog nasilja nad pripadnicima tzv. neprijateljskih vojski, ali i civilima.

Opozicija ga optužuje da je Orbanov igrač i da tako finansira svoju kampanju, a o tome se Janša morao očitovati i pred parlamentarnim izbornim povjerenstvom.

“Slovenska demokratska stranka ne finansira se iz inostranstva i ne dobija sredstva nezakonito”, kazao je Janša, govoreći kao svjedok u ispitivanju pred posebnim parlamentarnim istražnim povjerenstvom, koje je zbog finansiranja političkih stranaka iz inostranstva, što je zakonom zabranjeno, lani pokrenula opozicija.

Tvrdnje da se njegova stranka finansira nezakonito ili da je riječ o pranju novca koji se u zemlju plasira s političkim ciljevima Janša je nazvao insinuacijama i nedokazanima te je tokom sjednice povjerenstva više puta zaprijetio napuštanjem dvorane ako se takve insinuacije nastave.