Plenković: Velikosrpska agresija nije floskula, nego tragedija koja se dogodila

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković poručio je u Briselu da Hrvatska očekuje napredak Srbije glede procesuiranja ratnih zločina, prenosi Anadolu Agency (AA).

U Briselu je u toku sastanak Evropskoga vijeća na kojem sudjeluje Plenković koji je prije početka sastanka komentarisao izjavu srbijanskog premijera Aleksandra Vučića o razlozima blokade Poglavlja 26.

“Mislim da sam bio vrlo precizan na sjednici vlade. Rezerva koju smo zadržali za poglavlje Obrazovanje i kultura bila je argumentirana i odnosi se na obveze koje je Srbija preuzela u pogledu ispunjavanja zadaća prema hrvatskoj manjini kada je riječ o srednjoškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju. Činjenica da je Hrvatska dala privolu za otvaranje dva poglavlja na ovoj međuvladinoj konferenciji, vrlo je jasan signal o preciznim i jasnim hrvatskim argumentima, a ne o apriornom stavu”, ponovio je predsjednik Vlade Plenković.

Kazao je i da Hrvatska očekuje napredak Srbije glede procesuiranja ratnih zločina.

“Velikosrpska Miloševićeva agresija, nažalost, nije floskula, nego tragedija koja se dogodila Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini”, kazao je i dodao da ova Hrvatska Vlada slijedeće četiri godine želi iskoristiti za rješavanje brojnih rezidualnih pitanja iz vremena agresije na Hrvatsku, koja su, objektivno gledajući, zapreka punoj normalizaciji odnosa i okretanju prema budućnosti, prema gospodarskim temama i razvoju.

“Mislim da postoji dovoljno političke zrelosti da ovaj trenutak iskoristimo za taj proces”, rekao je Plenković.

Na novinarski upit o “austrijskoj blokadi svih zaključaka Vijeća, cijelog paketa rješenja te istodobno problemima koje nam Austrija radi kada ulažemo argumentiranu primjedbu, najviše vezanu uz poglavlje 23 u pregovorima sa Srbijom”, premijer je kazao da nije primijetio da je Austrija bila posebno glasna u vezi s time te da su to dvije odvojene stvari.

“Austrija je držala tu rezervu na zaključke do kraja; zaključci nisu usvojeni u klasičnom smislu, usvojeni su kao izjava predsjedavajućeg, ali politička je poruka poslana, no to je sve manevarski prostor ravnopravne države članice”, odgovorio je predsjednik Vlade.

U vezi s austrijskom blokadom svih zaključaka Vijeća vezanih uz proširenje i ulazak Turske u EU, Plenković je rekao da je hrvatski stav vrlo jasan.

“Turska je ključ budućnosti upravljanja migracijskom i izbjegličkom krizom i napredak glede vizne liberalizacije, financijske potpore i onoga što se odnosi na kontinuitet, manje ili više dinamičnoga procesa pristupnih pregovora trebaju biti pravni okvir, uz istodobno ispunjavanja kriterija, posebice onih u kontekstu ljudskih prava i medijskih sloboda i onoga što se tamo događa recentnih mjeseci”, rekao je Plenković.

Na upit o tome kada bi Hrvatska mogla ući u sastav Schengena, predsjednik Vlade kazao je da se Hrvatska zalaže za jedinstven tretman država članica i onih u sustavu Schengena i onih koje nisu.

“Ne želimo da se bilo kakve odluke u ovom naknadnom kontekstu dovedu ili u operativne ili u financijske probleme na granicama s drugim članicama, prije svega Mađarskom i Slovenijom, i za to ćemo se čvrsto zalagati”, rekao je Plenković i dodao da Hrvatska želi biti interoperabilna sa cijelim sustavom na vanjskim granicama Europske unije.

Prije početka Evropskoga vijeća, predsjednik Vlade sudjelovao je na sastanku na vrhu Evropske pučke stranke. Potvrdio je da je podržao izbor Antonija Tajanija za kandidata EPP-a na izborima za predsjednika Evropskog parlamenta.

Predsjednik Vlade Plenković danas se također susreo s predsjedateljem Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denisom Zvizdićem te je kazao:

“Dobro je što je danas potpisan Protokol uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju u kojem je nakon tri i pol godine uzeto u obzir članstvo Hrvatske u Evropskoj uniji. To će biti jedan pozitivan iskorak za gospodarske i trgovinske odnose između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, osobito za sve naše gospodarske subjekte. Povjerenik Hahn je prošlog tjedna donio upitnik u Sarajevo, mi smo spremni potpisati sporazum s Bosnom i Hercegovinom o suradnji u evropskim pitanjima, poslati naše stručnjake da pomognu našim kolegama i prijateljima u Bosni i Hercegovini da ispune tu zahtjevnu administrativnu zadaću. Želimo biti onaj faktor na jugoistoku Europe koji svojim vrlo stabilnim vanjskopolitičkim položajem, samosvjesnom, samouvjerenom, samopouzdanom pozicijom članice i NATO-a i Europske unije, da pomognemo i stabiliziramo te procese. To će biti politika Hrvatske, politika moje Vlade i za to ću se kontinuirano zalagati”, istaknuo je predsjednik Vlade Andrej Plenković.