Plenković: Prijedlogu Slovenije protive se zemlje zapadne Evrope

Hrvatska podržava proces proširenja EU-a na susjedne zemlje, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković u utorak u Sloveniji i upozorio da se bez jasne poruke jugoistoku Evrope o evropskoj perspektivi otvara prostor za druge globalne sile na tom prostoru.

“Pozicija Hrvatske vrlo je jasna. Mi podržavamo evropsku perspektivu, proces proširenja EU-a na nama susjedne zemlje. Smatramo da je to izrazito važno i da tu poruku trebamo snažno poslati i danas”, rekao je Plenković novinarima uoči neformalne radne večere s kolegama iz EU-a.

Dodao je da će deklaracija sadržavati termine poput evropska perspektiva i proces proširenja, ali kaže da “nije realno očekivati” da će se u njoj navesti i vremenski okvir ulaska tih zemalja u EU, javila je Hina.

Naime, slovensko predsjedništvo Vijećem EU-a predložilo je da se u deklaraciji navede da EU treba biti spremna za primanje svih zemalja zapadnog Balkana najkasnije do 2030. Tome se u prvom redu protive zemlje zapadne Evrope, ali je dobro da se pokreće pitanje o vremenskom okviru, kaže Plenković. Uz podršku na njihovom putu prema članstvu u EU, Plenković ističe da je pred tim zemljama još puno posla.

“Nije ovo skup zemalja gdje je sve fenomenalno pa da ide kao da je ulje u ‘mašini’ i da se ništa ne čuje, to nije baš tako. Treba tu puno još raditi, a mi ćemo se truditi da to bude što brže i što bolje”, istaknuo je hrvatski premijer koji je učestvovao i na sastanku Evropske pučke stranke (EPP), a prije toga se susreo s kosovskim premijerom Albinom Kurtijem.

“Mislim da je dobro da je došlo do deeskalacije situacije na granici između Kosova i Srbije”, rekao je Plenković i najavio da će se sutra kratko vidjeti i s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Poručio je da “nije primjereno niti normalno” da se blokira početak pregovora Sjevernoj Makedoniji, posebno nakon što je riješila spor o imenu s Grčkom i postala članica NATO-a.

Komentirajući stanje u BiH, ponovio je poziciju Hrvatske:

“Svi oni koji su bili u Daytonu i u Parizu dobro znaju što je koncept 1, 2, 3. Mi želimo da se ta legitimna zastupljenost konstitutivnih naroda reflektira i kroz pravičan izborni zakon u najvišim predstavničkim tijelima BiH, tu mislim na Predsjedništvo”.

Dodao je da je “anomalija situacija u kojoj jedan narod u Federaciji, a to su Bošnjaci, svojim glasovima biraju hrvatskog člana Predsjedništva” i da Hrvatska radi na poboljšanju odnosa s BiH, ali i vodi računa da se Hrvati u BiH, “ne samo osjećaju jednakopravno, nego da se to vidi i kroz zakone i kroz reprezentativnost”.

“Što više budemo koristili eufemizme, nekakav nejasan jezik, neke poruke koje se mogu iščitati na način, kako vi tu govorite, da ima tu još neka rezerva, to će otvarati ogroman politički, ekonomski, finansijski, energetski, medijski prostor drugim globalnim silama da budu prisutni i utjecajniji u BiH i bilo kojoj drugoj državi jugoistoka Europe. I zato je naša poruka: jasna politička perspektiva, ispunjavanje kriterija, sistemski proces prema članstvu i snažna ekonomska i finansijska pomoć”, zaključio je hrvatski premijer.

Čelnici država članica EU-a na neformalnoj večeri razgovarat će o posljedicama povlačenja iz Afganistana, strateškoj autonomiji EU-a, a dotaknut će se i ekonomskih i energetskih tema.