Pavić: NATO sprema novi haos na Balkanu

Povjerljivi dokument NATO-a o bezbjednosti na Balkanu, koji bi mu omogućio da operativno interveniše na ovim područjima, govori o tome da je Alijansa spremna da izazove novi haos koji bi zatim kontrolisala i usmjerila u željenom pravcu, ocijenio je politički analitičar Aleksandar Pavić.

Pavić je upozorio da je NATO taj koji upravlja kompletnom bezbjednosnom atmosferom u Evropi, što znači da je Alijansa veoma slična nekadašnjoj Međunarodnoj kriznoj grupi – ona stvara krize da bi poslije njima i upravljala.

“NATO je glavni faktor koji može da izazove novi rat u Evropi – to je sredstvo preko kojeg se stvara cjelokupna ratnohuškačka atmosfera, kao i uopšte pregrijana atmosfera u Evropi, prije svega antiruska histerija. Glavni prioritet NATO-a je da na Balkanu istisne svaki ruski uticaj, sve drugo je sekundarno”, rekao je Pavić za “Sputnjik”.

Govoreći o islamskom ekstremizmu kao o razlogu za usvajanje ovakvog dokumenta, Pavić tvrdi da to nikako ne može da bude glavni cilj Alijanse, budući da NATO koristi islamski ekstremizam za svoje geopolitičke ciljeve.

“Alijansa je ta koja ništa ne radi na tome da pritisne Bakira Izetbegovića da zatvori vehabističke kampove i stavi pod kontrolu povratnike sa sirijskog ratišta. Ambicije NATO-a su jasne, da izbace ruski uticaj iz Evrope i napumpaju konflikt sa Rusijom kako bi u atmosferi novog Hladnog rata profitirali i od toga živjeli, jer ne postoji drugi razlog za postojanje Alijanse”, naglašava on.

Prema njegovim riječima, NATO nikada neće otvoreno govoriti o eventualnim vojnim mješanjima u unutrašnje stvari drugih zemalja, kao i o direktnim smjenama režima, iako se time bave, već će svoje prave namjere skrivati iza formulacija poput “očuvanja stabilnosti i mira” i neutralnog rječnika.

Pavić je naveo i da su glavne mete na Balkanu prije svega Srbija, ali i Republika Srpska, koja koči integraciju BiH u NATO, iako je trenutno prioritet da Crna Gora postane članica Alijanse, i to prije inauguracije novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa.

“Alijansi je važno da Crna Gora što prije postane dio NATO-a jer će onda preko nje intervenisati potpuno legalno. Time će Crna Gora predstavljati novi Bondstil, i to mnogo veći, koji će ujedno biti manje sporan nego baza na Kosovu”, ističe Pavić.

Aleksandar Vranješ sa banjalučkog Fakulteta političkih nauka tvrdi da bi bilo kakva NATO intervencija u Srbiji bila protumačena kao agresija, s obzirom na to da je Srbija vojno neutralna.

“Na osnovu čega NATO sebi daje za pravo da interveniše na Balkanu, kada znamo da nisu sve države članice? Čak da se i ostvari scenario međuetničkog sukoba, Srbija je neutralna zemlja, i NATO intervencija bi ponovo bila protumačena kao agresija. Kakva je to promocija bezbjednosti i stabilnosti, ako jedan vojni savez interveniše na teritoriji zemalja koje nisu članice?“, zapitao se on.

Kada je riječ o BiH, kaže Vranješ, NATO raspolaže sa podatkom iz 2015. godine da postoji oko 260 stranih boraca koji su iz BiH otišli u borbe na Bliski istok na strani terorističkih organizacija, te bi njihov povratak predstavljao bezbjednosnu prijetnju.

“To je nesporna činjenica i ozbiljna opasnost, ali nejasno je kako NATO zvaničnici mogu političko djelovanje Milorada Dodika da stave u istu ravan sa opasnošću od terorizma od ratnika ISIL-a i sličnih radikalnih islamista u BiH? To je stvarno skandalozno”, zaključuje on.

Povjerljivi dokument NATO o bezbjednosti na Balkanu u koji je hrvatski “Večernji list” ekskluzivno imao uvid usvojen je nedavno na sastanku šefova diplomatija.

NATO je spreman da operativno interveniše na Balkanu kad to bude potrebno kako bi spriječio međuetnički sukob i promovisao sigurnost i stabilnost, piše u tajnom dokumentu NATO o situaciji na zapadnom Balkanu, prenio je juče “Sputnjik” navode hrvatskog lista.

U dokumentu, u koji je “Večernji list” ekskluzivno imao uvid u Briselu, detaljno se opisuju dvije vrste prijetnji s kojima su suočene države u jugoistočnom hrvatskom susjedstvu – destabilizirajuće ponašanje Rusije i rastući ekstremizam i radikalizacija kao posljedica povratka stranih boraca iz Sirije i Iraka.

Ne otkriva se detaljnije šta znači da je savez spreman da operativno interveniše, ali izvori neslužbeno govore da je naglasak na promovisanju sigurnosti i stabilnosti, te da ne treba to iščitavati kao prijetnju, već kao poruku odvraćanja potencijalnih prijetnji koje će NATO, očito je iz te formulacije, intenzivno pratiti na zapadnom Balkanu.

U dokumentu se navodi broj od “približno 260 stranih boraca” koji su iz BiH otišli u borbu na strani terorističkih organizacija “Islamske države” i Al Qaide u Iraku i Siriji, a to je podatak s kraja 2015. godine.

Kad je riječ o drugom razlogu za zabrinutost zemalja članica NATO-a situacijom na zapadnom Balkanu, u povjerljivom dokumentu navodi se da je pristup Rusije najčešće usmjeren prema srpskom stanovništvu u regionu. Među Srbima ruske poruke imaju najveći odjek, dodaje se u dokumentu.

NATO uočava “porast ruskih aktivnosti na zapadnom Balkanu, koje uključuju destabilizirajuće ponašanje”.