švedska
Parlament izglasao nepovjerenje vladi Stefana Lofvena
Taj potez je stvorio novu političku neizvjesnost u skandinavskoj zemlji nakon što su izbori u 2018. doveli do paraliziranog parlamenta i pokrenuli su višemjesečne pregovore o formiranju vlade
Švedski parlament u ponedjeljak je izglasao nepovjerenje socijaldemokratskom premijeru od 2014. godine, Stefanu Lofvenu, čime je postao prvi čelnik švedske vlade koji je ikada izgubio na takvom glasanju.
Taj potez je stvorio novu političku neizvjesnost u skandinavskoj zemlji nakon što su izbori u 2018. doveli do paraliziranog parlamenta i pokrenuli su višemjesečne pregovore o formiranju vlade.
U okviru vremenskih rokova koje diktira švedski Ustav, premijer sada ima sedmicu dana da odluči da li da sazove nove izbore ili da zatraži od predsjednika parlamenta da pronađe novu vladu.
Lofven je izjavio da želi “izvjesno vrijeme” iako “ne nužno i kompletnu sedmicu” kako bi odlučio o narednom koraku.
Dosadašnja vlada, koalicija Socijaldemokrata i Zelenih, manjinska je vlada koja se oslanjala na malu Stranku ljevice u usvajanju zakona.
Glasanje o povjerenju Lofvenovoj vladi sazvala je švedska nacionalistička Demokratska stranka, ali je na kraju uspjela u svojim namjerama jer je Stranka ljevice povukla podršku vladi oko predložene legislative koja bi se bavila nestašicom stambenog prostora.
Poslanici su glasali sa 181 naprema 109 glasova protiv Lofvenove vlade, uz 51 suzdržan glas.
Stranka ljevice saopćila je da je izgubila povjerenje u Lofvena zbog njegovog prijedloga da ukine kontrolu renti za novoizgrađene nekretnine.
Švedska ima strogu regulativu renti koja ima za cilj održati povoljne cijene u velikim gradovima. Ona, ipak, čini trgovce nekretninama manje voljnim da ulažu u izgradnju novih kuća za tržište renti. Ljudi kojima je potrebno da izdaju nekretninu mogu se naći u situaciji da godinamam čekaju na ugovor, a kupovina nekretnina sve je teža zbog naglog rasta njihovih cijena.
Stranka Ljevice strahuje, ipak, da bi dereguliranje tržišta moglo dovesti do rapidnog rasta cijena i dublje segregacije između bogatih i siromašnih.
– Bez obzira šta se desi, ja i moja stranka bit ćemo na raspolaganju da snosimo odgovornost za predvođenje zemlje. U središtu mojih napora bilo je i uvijek će biti ono što je najbolje za Švedsku – izjavio je 63-godišnji Lofven nakon glasanja.
Lofven je tokom vikenda održao sastanke u posljednji minut kako bi osigurao većinu u parlamentu za predložene reforme rente. On je u nedjelju pokušao da ublaži reformu, pozivajući na razgovore gazde nekretnina i predstavnike organizacija stanara.
Čelnica Stranke ljevice Nooshi Dadgostar izjavila je, ipak, da njena stranka stoji iza odluke da se usprotivi Lofvenu i dodala je da su njegovi napori “poltički show”.
– Učinili smo nešto što se smatra neuobičajenim u politici – održali smo riječ – kazala je.
Inicijativu Strasnke ljevice podržale su tri ostale stranke, među kojima i Švedski demokrati, desničarska populistička stranke s kojom vodeće stranke odbijaju sarađivati jer je smatraju ekstremnom.
Švedski demokrati ostvarili su goleme pomake na izborima u septembru 2018. i postali su treća po veličini švedska stranka – u rezultatu koji se pripisuje protivljenju Šverđana migracijama velikog obima. U 2015. je Švedska, s 10 miliona stanovnika, prihvatila rekordnih 163.0000 izbjeglica – najviše po glavi stanovnika od svake evropske zemlje.
Ti izbori stvorili su nestabilni parlament, dok su stranke desnog i lijevog centra osigurale podršku od 40 posto poslanika, što nijednom bloku ne osigurava većinu.
U januaru 2019., švedski poslanici odobrili su Lofvenovu manjinsku vladu, okončavajući četveromjesečni politički ćorsokak kada je zadobila poderšku dvije stranke desnog centra i Ljevice, prenosi Associated Press.