Pahor najavio odlazak iz politike krajem iduće godine

Slovenski predsjednik Borut Pahor, kojemu iduće godine istječe drugi uzastopni mandat, izjavio je da nema planove vezano uz slovensku politiku i da je zadovoljan onim što je u deset godina kao predsjednik države ostvario.

“Vrlo mi je važno da do zadnjeg dana iduće godine obavljam svoj posao tako da s ovog mjesta odem zadovoljan”, kazao je u tradicionalnom prednovogodišnjem razgovoru za Slovensku televiziju, Pahor kojemu krajem iduće godine istječe mandat.

“Tada ću si nakon deset godina moći reći: ono zbog čega si se natjecao za ovu poziciju si više-manje postigao i sada možeš mirne savjesti otići”, kazao je Pahor.

“Više nemam planova povezanih sa slovenskom politikom”, kazao je Pahor koji će nakon odlaska iz predsjedničke palače imati 59 godina, ne izjašnjavajući se čime će se kasnije baviti, prenosi Hina.

Pahor je uz 5 godina starijeg premijera Janeza Janšu jedan od najdugovječnijih slovenskih političara ove generacije.

Politikom se počeo baviti odmah nakon studija na Fakultetu političkih znanosti, te je izabran u sastav prvog slovenskog demokratski izabranog parlamenta 1990. godine, a tijekom karijere obnašao je niz najodgovornijih političkih funkcija.

Bio je predsjednik parlamenta, predsjednik vlade, ali i lider oporbe, te nepuni mandat i zastupnik u Europskom parlamentu, nakon čega je 2012. godine pobijedio na parlamentarnim izborima ranijeg predsjednika Danila Tuerka u drugom izbornom krugu.

Slovenija će iduće godine tri puta na birališta, najprije na parlamentarne, a na jesen i na predsjedničke i lokalne izbore.

Pahor je u razgovoru za Slovensku televiziju ponovio da će odluku o raspisivanju parlamentarnih izbora službeno objaviti 9. veljače, te da će se oni održati 24. travnja, u prvom mogućem roku, te izrazio nadu da će Slovenija na osnovi rezultata izbora dobiti stabilnu vladu.

Pojasnio je da će mandat za sastav vlade nakon izbora i u konzultaciji s političkim strankama najprije ponuditi čelniku stranke koji će moći dokazati da raspolaže s natpolovičnom većinom zastupničkih mandata, a ako to ne bude moguće, onda čelniku stranke koja je na izborima dobila relativnu većinu, odnosno više mandata od ostalih stranaka.