Pahor – fenomen slovenske politike i favorit za novi predsjednički mandat

Slovenci u nedjelju po šesti put izlaze na izbore za predsjednika države, a izraziti favorit za osvajanje svog drugog mandata je sadašnji predsjednik Borut Pahor, kojega neki analitičari vide kao netipičnog političara koji tijekom duge karijere trpio mnoge ozbiljne kritike, a unatoč svemu postao svojevrsna nacionalna “maskota”.

Prema nekim predizbornim ispitivanjima, Pahor bi u nedjelju mogao dobiti oko 55 posto glasova, ostavljajući daleko iza sebe ostalih osam kandidatkinja i kandidata, pa i u anketama sebi najbližeg protukandidata, mladog gradonačelnika Kamnika Marjana Šareca, koji je kampanju vodio s motom da je u visokoj politici potrebna smjena generacija.

Pahor će početkom idućeg mjeseca navršiti 54 godine, no ovaj diplomirani politolog, koji se tijekom studija bavio i manekenstvom, kao profesionalni političar ima vrlo dug staž. Bio je zastupnik u parlamentu u više mandata i njegov predsjednik, a niz godina vodio je stranku Socijalnih demokrata (SD), s kojom je 2008. pobijedio na izborima i formirao koalicijsku vladu lijevog centra.

Njezin trogodišnji mandat u godinama nakon izbijanja globalne ekonomske krize, kad je slovenski BDB rapidno padao, mnogi analitičari ocjenjuju neuspješnim. Zato je Pahor pred izvanredne parlamentarne izbore izgubio i mjesto predsjednika stranke.

No onda je, na poprilično iznenađenje i unatoč suprotnim prognozama, kao nezavisni kandidat na predsjedničkim izborima 2012. u drugom krugu uvjerljivo pobijedio Danila Tuerka, dotadašnjeg predsjednika, čiji su reizbor podržavale i vodeće lijeve političke snage.

Kao i na tadašnjim izborima, Pahor se i za svoj drugi mandat bori pod sloganom “Zajedno”, čime sugerira da uglavnom ceremonijalnu predsjedničku dužnost neće koristiti za uključivanje u političke i stranačke polemike.

To mu neki zamjeraju kao politički oportunizam pa je ovih dana skupina intelektualaca s ljevice birače u otvorenom pismu pozvala da ne glasuju za Pahora.

Intelektualci u pismu tvrde da je on degradirao i banalizirao predsjedničku dužnost koristeći je za “samopromociju” putem javnih nastupa i društvenih mreža, umjesto da se postavi kao moralni autoritet i izjašnjava o važnim političkim i društvenim pitanjima.

Filozof i politički analitičar Igor Pribac, koji je prije pet godina vodio “gubitnički” izborni štab Danila Tuerka, u međusobnom odnosu Pahora i slovenskih birača vidi svojevrstan fenomen.

“Pahor više nije prvenstveno politička figura, on je postao vizualni izraz one Slovenije koja ga pamti kako na utakmicama reprezentacije maše slovenskom zastavom, za njih je on maskota Slovenije”, kazao je Pribac ovih dana za ljubljansko “Delo”.

Pribac dodaje kako se čini je Pahor, za razliku od većine političara, razvio svojevrsni imunitet na ozbiljne javne kritike na svoj račun, a one ga prate još od vremena kad je bio predsjednik vlade.

Birači mu opraštaju čak i neke njegove gafove pa ga i dalje vide kao nekoga za koga misle da ih dobro može predstavljati u ulozi predsjednika države.

Oštriji u svojoj ocjeni je povjesničar Božo Repe, jedan od intelektualaca koji drže da je Pahor degradirao i “ispraznio” predsjedničku funkciju, pa ga je u jednoj izjavi za televiziju nazvao “razmaženim princem” slovenske politike koji je u prvom mandatu “predstavljao samoga sebe”.

S druge strane je, međutim, i dosta onih Pahorovih političkih saveznika koji tvrde da je tijekom svog sadašnjeg mandata vrlo dobro predstavljao Sloveniju u svijetu, gdje se sastajao s mnogim stranim državnicima, među ostalima s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Oni ističu da je Pahor osim toga aktivno i pozitivno djelovao u jugoistočnoj Europi preko inicijative Brdo-Brijuni, koju je Slovenija pokrenula zajedno s Hrvatskom, te da se u pitanjima razvoja Europske unije uvijek izražavao za njeno jačanje i reforme, s vizijom o Sloveniji kao članici koja će ostati među najbolje integriranim članicama.