Ovo su svjetski događaji koji su obilježili 2021. godinu

Kraj prošle godine obilježen je nadom da će 2021. biti bolja godina s obzirom da je kampanja vakcinacije protiv novog koronavirusa počela, a ekonomski stručnjaci prognozirali su oporavak svjetske ekonomije.

Međutim, 2021. nam nije donijela željena očekivanja s obzirom na pojavu novih sojeva virusa i dalekosežnih političkih nemira na globalnom nivou, kao i brojnih regionalnih sukoba, nesreća i prirodnih katastrofa.

Godina je počela burno sa masovnim protestima na Capitol Hillu u glavnom gradu Sjedinjenih Država, Washington D.C.-u. Pristalice dotadašnjeg američkog predsjednika Donalda Trumpa nisu mogle da prihvate njegov poraz na izborima, zbog čega su upali u zgradu Kongresa i prekinuli sjednicu na kojoj je Joe Biden trebao biti potvrđen za njegovog nasljednika.

Uprkos nemirima, Biden je inaugurisan 20. januara kao 46. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Obećao je da će poništiti mnoge dogovore i sporazume koje je potpisao njegov prethodnik, a za koje je smatrao da nanose štetu reputaciji SAD-a.

U februaru je ostvareno jedno od najvećih tehnoloških postignuća ikada, jer smo svjedočili slijetanju NASA-inog rovera Perseverance na površinu Marsa. Rover je sletio u krater Jezero, nazvan po istoimenoj općini u Bosni i Hercegovini. Perseverance predstavlja jedan od najnaprednijih astrobioloških laboratorija u historiji, a njegova glavna misija je pronalazak tragova drevnog života na Crvenoj planeti.

Kampanja vakcinacije, koja je u zapadnim zemljama počela još krajem decembra 2020. godine, ulila je velike nade da će se život vratiti “u normalu”, na predpandemijski nivo. Od alfe, soja koji se pojavio na početku godine, do omikrona, koji je otkriven nedavno, nove varijante izazvale su sumnju u efikasnost vakcina. Pored novih sojeva, protekla pandemijska godina obilježena je brojnim protestima antivaksera i onih koji se protive protuepidemijskim restrikcijama.

Jedan od najvažnijih događaja zbio se u augustu kada su talibani, uz nevjericu cijelog svijeta, bez borbe zauzeli afganistansku prijestolnicu Kabul i nakon 20 godina vratili se na vlast. Dotadašnji predsjednik Ashraf Ghani napustio je državu. Nakon ovoga, mnoge zemlje su ubrzale proces evakuacije svojih državljana ali i hiljade Afganistanaca koji su u očaju htjeli napustiti državu. SAD se našao na udaru kritike svjetske javnosti, jer je upravo povlačenje američkih vojnika prethodilo talibanskom osvajanju ove azijske zemlje. Međunarodna zajednica uslovljava priznavanje talibanske vlade u Afganistanu formiranjem inkluzivne vlade, poštovanjem prava žena i omogućavanjem djevojčicama da se školuju.

Ovu godinu je obilježilo i mnogo prirodnih katastrofa za koje se vjeruje da su posljedica klimatskih promjena. Razorni požari u Sibiru koji su uzrokovani rekrodnim toplotnim valovima, poplave koje su zahvatile Afriku ali i Evropu pa do suša koje su pogodile Južnu Ameriku.

UN-ova klimatska konferencija od koje se mnogo očekivalo održana je u Glasgowu. Usvojen je revidiran Sporazum iz Pariza 2015. godine u kojem se i dalje ograničava globalno zagrijavanje na 1,5 stepeni Celzija ali je tekst “oslabljen” po pitanju emisija iz uglja i to na zahtjev Indije.

U diplomatskim krugovima već sedmicama se govori o mogućoj ruskoj invaziji na Ukrajinu. Uporedo s mobilizacijom regularnih snaga Ukrajine, posebno u pograničnim područjima s Rusijom, u Kijevu i drugim područjima se provode različite mjere pripravnosti i aktivnosti koje podsjećaju na događaje i tenzije iz 2014. godine kada je Rusija vojnom akcijom zauzela i anektirala Krim. Vojni i strateški eksperti su podijeljeni oko toga da li Rusija zaista namjerava ratovati u Ukrajini ili je sve ovo samo dio njene geopolitičke strategije.

U 2021. godini migrantska kriza dobila je novu epizodu. Na hiljade migranata, većinom iz Iraka i Afganistana, početkom novembra, organiziranim rutama, došli su do Bjelorusije odakle su se pokušavali prebaciti preko granice u Poljsku i samim tim u Evropsku uniju. Otvaranje nove migrantske rute dovelo je do humanitarne krize na istočnoj granici EU.EU je otvoreno optužila predsjednika Lukašenka da je namamio očajne ljude u Bjelorusiju i da ih prevozi do granice s Poljskom, gdje su zatekli u u hladnim zimskim uslovima, bez skloništa i s malo hrane.

Bruxelles je zauzeo stav da Minsk koristi migrante kao pijune u hibridnom ratu protiv Evropske unije zbog nepriznavanja Lukašenkove pobjede na predsjedničkim izborima prošle godine, kao i zbog sankcija koje su režimu u Bjelorusiji uvedene zbog represije nad prosvjednicima.

Ovu godinu pamtit ćemo i po odlasku jednog od najvećih političkih lidera u ovom stoljeću. Njemačka savezna kancelarka Angela Merkel nakon 16 godina provedenih na toj dužnosti, napustila je političku scenu. Država se uz vojne počasti oprostila od svoje šefice vlade tog 2. decembra uz „Veliko povečerje”. Svom nasljedniku, Olafu Scholzu, zaželjela je sreću i u kratkom govoru navela da su te godine za nju predstavljale izazov i u političkom i u ljudskom smislu. “Ali to je bilo vrijeme koje me ispunilo,” rekla je Merkel u historijskom obraćanju.

Svijet je u iščekivanju ko će se od državnika prometnuti u novog lidera Evropske unije. No, to je tek jedna od nepoznanica s kojom čovječanstvo ulazi u 2022. godinu.