Otočna država u Atlantiku mogla bi postati nova članica EU, danas je ključan dan

Islandski birači izlaze danas na prijevremene parlamentarne izbore nakon kojih bi se zemlja mogla ponovno odlučiti za članstvo u Evropskoj uniji, što izaziva velike podjele u javnosti već godinama. Pitanje mogućeg članstva u EU postavljeno je u predizbornoj kampanji prvi put u više od deset godina i ankete pokazuju da birači podržavaju proevropske stranke.

Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da je članstvo u EU postalo popularnije i da ga podržava nešto više od 45 posto birača. Protiv je 35 posto birača, a ostali su neodlučni. Podrška za pristupanje EU donedavno je bila mnogo niža, po anketama.

Zaokret se dijelom pripisuje krizi visokih troškova života budući da neki smatraju da bi članstvo u EU moglo dati poticaj privredi putem smanjenja trgovinskih barijera te da bi pridruživanje eurozoni smanjilo tečajnu volatilnost.

“Stanje ekonomije uvijek je ono što potiče pitanje članstva u EU”, rekao je Eirikur Bergmann, profesor politologije na Sveučilištu Bifrost na Islandu. “Inflacija i kamatne stope na Islandu su relativno visoki, a to uvijek u fokus vraća pitanje eura.”

Vulkanske erupcije utječu na ekonomiju

Islandska ekonomija također je pogođeno nizom vulkanskih erupcija, koje su prisilile hiljade ljudi da napuste svoje domove, nanijele štetu na infrastrukturi i izazvale pad turizma. Unatoč tome što nije član EU, Island je dio evropskog jedinstvenog tržišta, šengenskog prostora bez unutrašnjih granica i Evropskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA).

Zaokret prema podršci članstvu u EU mogao bi biti i posljedica rata u Ukrajini.

“Ljudi gledaju svijet i misle: ‘A šta s nama? Bismo li trebali biti više povezani sa svojim saveznicima?'” rekao je Jon Steindor Valdimarsson, bivši zastupnik i suosnivač proevropske liberalne Reformske stranke.

Referendum o EU na Islandu

Islandski premijer Bjarni Benediktsson raspustio je u oktobru parlament i sazvao izbore za 30. novembra, navodeći kao razlog neslaganje u vladajućoj tročlanoj koaliciji u kojoj su bili njegova Stranka nezavisnosti, Napredna stranka i Lijevo zeleni savez.

Opoziciona Reformska stranka, koja vodi u anketama s dvadesetak posto glasova, koliko imaju i socijaldemokrati, želi organizirati referendum o članstvu u EU ako pobijedi na izborima.

No, socijaldemokrati smatraju da bi referendum bio preuranjen i da bi mogao izazvati podjele u zemlji.

“Ne želim se dovesti u poziciju da kao predsjednica vlade održim referendum o nastavku pregovora s EU na kojem 52 posto birača kaže ‘Da’, a 48 posto ‘Ne'”, rekla je čelnica socijaldemokrata Kristrun Frostadottir za Reuters.

Zadnja ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da bi te dvije stranke zajedno mogle dobiti 40 posto glasova.

Valdimarsson je rekao da bi se, budu li oni osnovali koaliciju nakon izbora, referendum o prvom koraku prema članstvu u EU mogao održati u roku od četiri godine.

Pozitivan ishod vodio bi do pregovora o članstvu s EU, nakon čega bi se građani izjasnili žele li zaista službeno pristupiti EU ili ne.

Island je zatražio članstvo u EU 2009. nakon finansijske krize, no pristupni pregovori su suspendovani 2013.

Vlade teško opstaju

Islandski birači u zadnja su dva desetljeća poznati po kritičnosti prema vladama. “U tom periodu glasali su protiv vlade na svim izborima osim na jednima”, rekao je za AFP Olafur Hardarson, profesor političkih znanosti na Sveučilištu Island.

Izuzetak je Katrin Jakobsdottir iz Pokreta lijevo-zelenih, koja je ostala na dužnosti poslije izbora 2021., nakon što su glasači pohvalili njeno postupanje s epidemijom covida-19, kaže stručnjak.

Njen nasljednik Benediktsson preuzeo je dužnost u aprilu, nakon što se Jakobsdottir odlučila kandidirati za predsjednicu, ali je te izbore izgubila.

Hardarson je rekao da su islandski glasači posebno nestabilni i da je “na posljednja četirima izborima na Islandu između 40 i 50% birača promijenilo stranke između izbora”.