Osamdeset godina od genocida nad Sintima i Romima

Danas, 2. avgusta, obilježava se Evropski dan sjećanja na genocid nad Sintima i Romima u bivšem nacističkom koncentracijskom logoru Auschwitz-Birkenau tokom Drugog svjetskog rata.

Na današnji dan 1944. godine ubijeno je posljednjih 4300 Sinta i Roma u Auschwitzu, uprkos žestokoj pobuni unutar logora, stoji u zajedničkom tekstu novinskih agencija AFP, ANP, ANSA, APA, BTA, dpa, EFE, MIA, STA u okviru European Newsrooma.

Ove godine obilježava se 80. godišnjica od genocida, a dan komemoracije posvećen je procijenjenom broju od 250 do 500 hiljada Sinta i Roma koji su ubijeni u Evropi pod nacističkom okupacijom.
Današnji dan postao je Evropski dan sjećanja 2015. godine, kada je Evropski parlament u aprilu te godine donio rezoluciju kojom se ovaj dan službeno priznaje kao dan sjećanja.

Romi su najveća etnička manjina u Evropi, s procijenjenim brojem od deset do dvanaest miliona, od čega oko šest miliona živi u Evropskoj uniji, prema podacima Vijeća Evrope. Budući da su neki Romi tradicionalno nomadski, tačni brojevi nisu poznati. Rumunija, Bugarska, Mađarska, Španija, Slovačka i Francuska su zemlje EU-a s velikim udjelom romske populacije.

Osamdeset godina nakon genocida i dalje je prisutna diskriminacija nad zajednicama Roma i Sinta koje su još uvijek politički, društveno i ekonomski marginalizirane. Osobe odgovorne ili uključene u sprečavanje prepoznavanja genocida spriječile su njegovo priznanje desetljećima nakon genocida.

Historija romskog naroda, kako u Španiji tako i u ostatku Evrope, historija je progona, poricanja i zaborava – rekao je José Vega iz Španske federacije udruženja romskih žena (Fakali).

Nemirne vode za Sinte i Rome diljem Evrope

Prema anketi koju je provela bečka Agencija za temeljna prava EU (FRA), koja je provedena 2021. godine u osam država članica EU i dvije nečlanice EU-a, 80 posto Roma je u riziku od siromaštva, 52 posto trpi stambenu oskudicu, a 22 posto živi u domovima bez tekuće vode.

U aprilu 2024. godine, Evropska komisija je zatražila od zemalja EU-a da ”udvostruče svoje napore” u borbi protiv visokih nivoa anti-romskog ponašanja i diskriminacije koju trpi romska populacija u Evropi te da im zajamče jednak pristup obrazovanju, zapošljavanju i zdravstvenoj skrbi.

U Španskoj vlada procjenjuje da trenutno u zemlji ima oko 750 hiljada Roma, prema izvorima iz Ministarstva za socijalna prava. Većina je koncentrirana u Andaluziji, Valencijskoj zajednici, Kataloniji i Zajednici Madrida.

Posljednjih godina zabilježena su značajna poboljšanja za romsku populaciju, poput zakona o jednakom tretmanu i nediskriminaciji te reforme Kaznenog zakona s uključivanjem anti-romskog ponašanja kao zločina iz mržnje, ali pristup stambenom zbrinjavanju i obrazovanju ostaje među velikim izazovima.

U Sjevernoj Makedoniji, Romi su uključeni u ustav kao jedna od etničkih zajednica koje žive u zemlji. Postoji nekoliko romskih stranaka i one su uključene u sve sastave višestranačkog parlamenta od 1990. godine, a nekoliko je prošlih vlada imalo romske ministre.

Međutim, većina romskih četvrti u zemlji nalazi se na periferiji gradova, često su slabo urbanizirane i nedostaju im osnovne urbane potrebe, te moraju trpjeti neodgovarajuće uvjete.

Prema istraživanju UNICEF-a i Svjetske banke, oko 30 posto romske populacije u Sjevernoj Makedoniji živi u montažnim zgradama, a većina romskih četvrti ima neasfaltirane ulice, bez ulične rasvjete i bez vrtića, škola ili medicinskih klinika.

UN-ov izvještaj ocijenio je da u Sjevernoj Makedoniji postojeći zakoni za zaštitu ljudskih prava i protiv diskriminacije nisu učinkoviti. Slučajevi mladih Roma koji nisu smjeli ući u kafiće, klubove i bazene, uznemiravanje od strane policajaca, kao i diskriminatorno postupanje na sudovima istaknuti su kao primjeri izravne i neizravne diskriminacije.

Kada je u pitanju Srbija, Evropska komisija protiv rasizma i netolerancije (ECRI) izjavila je u junu da zemlja mora učiniti više na suzbijanju diskriminacije Roma i LGTBQ zajednica te borbi protiv govora mržnje.

Govor mržnje protiv Roma i drugih etničkih manjina, LGBTI zajednica i izbjeglica/migranata i dalje traje u političkom i drugom javnom diskursu – dodalo je ovlašteno tijelo Vijeća Evrope, koristeći alternativni akronim za opisivanje queer zajednice.

U Austriji, Romi uglavnom žive u istočnoj saveznoj državi Burgenland, ali i u većim gradovima poput Beča i Graza. Ljudi diljem Austrije i dalje izražavaju rasne predrasude ili vjeruju da su sami krivi za napade i nasilje protiv njih. Prema austrijskom povjesničaru Stefanu Benediku, postoji i rasizam koji se odnosi na nacističko razdoblje, s grafitima diljem Austrije koji nose slogane poput ”Romi u koncentracijski logor”.

U Sloveniji Romi žive u većim zajednicama uglavnom u istočnim i jugoistočnim dijelovima zemlje. Imaju poseban status prema ustavu zemlje i uživaju posebna prava koja im omogućuju očuvanje i razvoj njihove kulture, jezika i baštine. Imaju predstavnike u lokalnim vijećima u zajednicama u kojima žive. Specifičan zakon o romskoj zajednici donesen je 2007. godine, a postoji i nacionalni program mjera za dobrobit Roma, koji se uvelike oslanja na financiranje iz EU-a.

Međutim, loš socioekonomski status i stambeni uvjeti, nisko sudjelovanje u obrazovanju, nezaposlenost, izolacija nekih romskih zajednica i ustrajne predrasude većinskog stanovništva protiv Roma i dalje ometaju njihovu integraciju. Lokalne vlasti na jugoistoku Slovenije smatraju da država čini premalo za suzbijanje nasilja i kriminala koji uzrokuju neki Romi.

U Bugarskoj je krajem maja Nacionalno vijeće za saradnju na etničkim i integracijskim pitanjima pri Vijeću ministara odobrilo izvješće o nadzoru provedbe Nacionalne strategije za jednakost, uključenost i sudjelovanje Roma u Bugarskoj za razdoblje 2021. do 2030. godine. Jedan korak prema uspješnoj integraciji Roma poduzet 2023. godine bio je regulatorno postavljanje ciljanog financiranja za imenovanje obrazovnih posrednika, socijalnih radnika i pomoćnih učitelja, navodi se u izvještaju.

Međutim, Amnesty International je mjesec prije objavio svoje godišnje izvještaj o stanju ljudskih prava u svijetu, koje je kritiziralo Bugarsku zbog rasne diskriminacije u uskraćivanju pristupa Roma javnim bazenima.

(Društveni) mediji potiču govor mržnje i dezinformacije

U nekim zemljama, kao što su Italija i Bugarska, mediji jačaju štetne stavove i predrasude prema Romima, uprkos postojanju zakona i etičkih kodeksa koji zabranjuju govor mržnje i diskriminaciju. Ovo su zaključci istraživanja financiranog od strane Vijeća Evrope i Evropske unije u junu.

U Italiji mediji često selektivno prikazuju “Rome kao subjekte ili objekte u izvještajima o manjim zločinima, porodičnom nasilju i socijalnim sukobima koji uključuju romske zajednice u blizini lokalnih četvrti,” navodi se u istraživanju. “Takvi prikazi doprinose negativnim stereotipima, predstavljajući Rome kao ljude ‘klana’ koji su neodgovorni, posebno u vezi s brigom o djeci i tretmanom žena unutar njihovih porodica.”

U julu, bugarska nevladina organizacija Amalipe Centar za međuetnički dijalog i toleranciju objavila je izvještaj prema kojem su lažne informacije o zdravstvenoj skrbi i politici utjecale na romsku zajednicu u zemlji. Analiza provedena između veljače i svibnja 2024. godine otkrila je da se društveni mediji aktivno koriste za ciljanje zajednice s propagandom protiv vakcinacije i antisemitizma.

Novi konzorcij za istraživanje holokausta u pripremi

Ako Evropska komisija odobri, Nizozemska će postati domaćin međunarodne agencije za istraživanje holokausta. Ideja je da zemlje sudionice u konzorciju – Nizozemska, Belgija, Njemačka, Izrael, Hrvatska, Austrija, Poljska, Rumunija, Slovačka, Češka i Ujedinjeno Kraljevstvo – objedine informacije, uključujući fotografije, videozapise, papirne i digitalne arhive.

Iako postoji mnogo informacija o holokaustu, one su trenutno “raspršene među hiljadama arhiva, knjižnica, muzeja i drugih institucija.” Ova fragmentacija, prema nizozemskom ministru obrazovanja, kulture i nauke, Eppu Bruinsu, i Vincentu Karremansu, državnom tajniku odgovornom za sjećanje na rat, otežava istraživačima pronalaženje svih potrebnih informacija. Ovo je problem koji bi istraživački ured trebao pokušati riješiti.