Objavljeno koliko ruskih vojnika odbija ići u Ukrajinu: “Ima ih praktično u svakoj jedinici”

“Jednog jutra su me pozvali iz kancelarije komandanta divizije u Amurskoj oblasti, gdje je Pavlik služio”, rekla je žena iz ruskog regiona Tambov koja je tražila da bude identifikovana samo po imenu Jelena. “Čovjek je rekao: ‘Znate li da traže vašeg sina, da je on dezerter?’ Pavlik je trebao da se ukrca u vojni voz, ali nije. S njim je bilo još pet vojnika”, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Piše: Robert Coalson

Jelenin sin, Pavel, služio je u Amurskoj oblasti na Dalekom istoku kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 24. februara. Gotovo odmah, njegova jedinica je poslata na front, a on je odslužio skoro 40 dana u borbama. Tada je njegova jedinica vraćena u Rusiju da se pregrupiše, rekla je Jelena za ruski servis RSE-a North.Realities. Kada se njegova jedinica spremala za povratak u Ukrajinu, Pavel je to odbio.

“Ako on ne želi da se vrati, da li bih trebala da ga pritisnem, da mu kažem: ’Zgrabi oružje i idi’”, rekla je Jelena. “Oni koji nisu bili tamo nemaju pravo suditi onima koji jesu.”

Jelenin sin je jedan od značajnog, ali nepoznatog broja ruskih vojnika po ugovoru koji su odbili da se bore u Ukrajini ili koji su se borili i ne žele da se vrate tamo.

Advokat Pavel Čikov, osnivač nevladine organizacije za pravnu pomoć Agora, napisao je na Telegramu da je više od 1.000 vojnika i pripadnika Nacionalne garde iz najmanje sedam regiona odbilo da ode u Ukrajinu.

Ruslan Levijev, osnivač Tima za konfliktnu obavještajnu službu, ruske nevladine organizacije koja prati informacije otvorenog koda o ruskoj vojsci, rekao je za Current Time, medijski projekat na ruskom jeziku koji RSE vodi u saradnji s Glasom Amerike (VOA), da bi stvarni broj ovih slučajeva mogao biti znatno veći i da bi odbijanja mogla ozbiljno ometati napore Rusije da pregrupiše i obnovi svoje vojne operacije u istočnoj Ukrajini.

“Fenomen odbijanja postaje sistemski”, rekao je Levijev. “Takvih vojnika ima praktično u svakoj jedinici koja se vratila iz Ukrajine. Prema našim procjenama, od 20 do 40 odsto ugovornih vojnika koji su se vratili iz Ukrajine i koje pripremaju za povratak, odbijaju da se vrate u borbu.”

Levijev je rekao da većina ovih vojnika nisu dezerteri, ali da bi se mogli suočiti s pravnim posljedicama zbog odbijanja da se povinuju naređenjima. Da bi ih osudili, međutim, tužioci moraju pokazati da je naredba bila zakonita i da je odbijanje poslušnosti nanijelo “značajnu štetu” vojsci.

“Iz slučajeva koje smo vidjeli, oni su izloženi zastrašivanjem prijetnjama krivičnim gonjenjem na kojim rade vojni tužioci”, rekao je on. “Ali, prema onome što smo vidjeli, do sada niko nije krivično gonjen.”

Advokati za ljudska prava kažu da bi nespremnost vlade da invaziju na Ukrajinu nazove “ratom” ili da objavi rat ili vanredno stanje mogla pružiti vojnicima koji odbijaju da se bore određenu zaštitu od najgorih posljedica.

“Građani imaju pravo da odbiju da idu u strani rat i ubijaju ljude”, rekao je advokat Agore Mihail Benjaš, koji pruža pravne usluge nekim vojnicima koji su to odbili. “Oni također imaju pravo da ne učestvuju u ‘specijalnoj vojnoj operaciji’. Po definiciji, samo trupe specijalnih snaga koje su obučene za takve operacije šalju se (u ‘specijalne vojne operacije’).”

Nepoznati broj vojnika je, međutim, otpušten iz vojne službe zbog odbijanja borbe u Ukrajini, napisao je advokat za ljudska prava Maksim Grebenjuk na Telegramu. Rekao je da je pitanje “koje su posljedice odbijanja da se služi u ‘specijalnoj vojnoj operaciji'”, kako Moskva inzistira da se eufemistički nazove njena ničim izazvana invazija na Ukrajinu, postalo je “najčešći upit” koji je dobio u posljednjih nekoliko sedmica.

Grebenjuk je također postavio fotografiju pečata koja je navodno stavljen u vojnu knjižicu jednog vojnika koji je odbio da služi u Ukrajini, čije ime Grebenjuk nije otkrio, ali koji je navodno služio u 136. gardijskoj motorizovanoj brigadi.

“Sklon izdaji, lažima i obmanama”, navodi se u zvaničnom pečatu.

“Odbio je da učestvuje u specijalnoj vojnoj operaciji na teritoriji LNR (Lugansk), DNR (Donjeck) i Ukrajine”, navodi se u pečatu u kojim se koriste skraćenice koje su usvojili separatisti koje podržava Moskva u dijelovima istočne Ukrajine kako bi označili teritoriju na koju kako tvrde polažu pravo i koju je Moskva priznala kao suverene zemlje.

Grebenjuk tvrdi da mu je vojnik rekao da je služio sedam mjeseci u Siriji i da mu je odobreno “odsustvo za odmor i rehabilitaciju”, koje je ukinuto kada mu je naređeno da ode u Ukrajinu.

U postu na Twitteru, Leonid Volkov, glavni pomoćnik zatvorenog opozicionog političara Alekseja Navaljnog, napisao je: “Napravili su pečat? To znači da je to masovna pojava. Dobro.”

Takav pečat u vojnoj knjižici mogao bi vojniku otežati pronalazak posla ili upis na fakultet.

Ruska vojska insistira da se njen rat u Ukrajini uglavnom odvija prema planu, ali zapadni obavještajni analitičari su dokumentovali značajne propuste u snabdijevanju, komunikacijama, pripremama i drugim područjima koja su ometala njene operacije. Moskva je saopštila da je 1.351 vojnik ubijen od početka rata 24. februara, ali drugi izvori kažu da je stvarna cifra mnogo veća. Ukrajinska vojska procjenjuje da je ubijeno više od 18.000 ruskih vojnika.

Advokat Benjaš iz Agore rekao je da vjeruje da će se broj takvih odbijanja borbe povećati kako ljudski gubici uslijed rata budu postajali jasniji u Rusiji.

“Mislim da što se više kovčega bude vraćalo iz Ukrajine, to će biti više ljudi u Rusiji koji nemaju želju da budu sljedeći”, rekao je.

“Takva pozicija će postati društveno prihvatljiva, shvaćena i prihvaćena”, dodao je. “Raspoloženje u društvu se mijenja. Ranije je vojnik morao da donese takvu odluku sam, na sopstvenu odgovornost. Ali sada već postoje primjeri i ljudi mogu da vide posljedice. Na njih se ne puca; ne suočavaju se sa sudovima; ne šalju ih u zatvor.”