Nedostatak radnika zadaje glavobolje njemačkim ugostiteljima

Nijemci su nakon lockdown-a pohrlili u ugostiteljske objekte gdje ih je, međutim, dočekalo neugodno iznenađenje: osjetno više cijene. Razlog je prije svega nedostatak osoblja i visoki troškovi higijenskih mjera, piše Deutsche Welle.

Mnogi njemački ugostitelji i njihovi gosti su jedva dočekali popuštanje mjera koje su praktički od početka novembra prošle godine posjet kafiću ili restoranu činile nemogućim.

Prvo su prije nekoliko sedmica otvorene terase, a s padom sedmodnevne incidencije sada i većina restorana otvara i unutrašnje prostore za goste. Naravno sve popraćeno higijenskim mjerama i mjerama za praćenje epidemije.

Mnogi se nisu vratili

No najveće brige ugostiteljima trenutno zadaje pomanjkanje osoblja. U Njemačkoj je većina konobarica i konobara ovaj posao obavljalo kao dodatno zaposlenje ili honorarni posao uz studij ili školu.

U mjesecima potpunog zatvaranja mnogi su se preorijentisali na druge izvore zarade i velik dio njih je time ostao nepovratno izgubljen kao radna snaga u ugostiteljstvu.

„Ja nisam mogla ljudima govoriti: čekajte, strpite se dok ponovno ne otvorimo”, rekla je za javni servis ARD vlasnica jednog restorana u Kölnu objašnjavajuću zašto se velik broj prijašnjih radnika nije vratio nakon lockdown-a.

Ona se žali da je teško pronaći dovoljno ljudi za rad čak i da vladaju normalni uvjeti, a da higijenske mjere zahtijevaju dodatno osoblje. „Neko mora dočekati goste, provesti ih do stola, sve to iziskuje dodatno osoblje, a to košta”, kaže ova ugostiteljica. Finansijska neizvjesnost vlada i dalje, mnogi nisu sigurni hoće li morati vratiti finansijsku pomoć koju su dobili od države.

Sve je to rezultiralo poskupljenjem usluga u ugostiteljstvu od, kako javlja ARD, od 5 do deset posto.

Oprezni optimizam

Mnogi, usprkos državnoj pomoći u raznim oblicima, nisu preživjeli ovo teško razdoblje. Od sredine marta, prema navodima krovne udruge njemačkih ugostitelja i hotelijera DEHOGA, mjesečno od 70 do 120 ugostiteljskih poduzeća prijavljuje stečaj. Samo do februara je izgubljeno 120.000 radnih mjesta u gastronomiji i ugostiteljstvu.

DEHOGA istovremeno procjenjuje da su državne pomoći, poput jednokratnih financijskih isplata ili programa finansiranja skraćenog radnog vremena, spasili oko 50.000 ugostiteljskih poduzeća.

Direktorica DEHOGA-e Ingrid Hartges traži od politike bolju podršku kako u slučaju sljedećeg pandemijskog vala ne bi propala još više ugostitelja.

„Mi moramo bolje pripremljeni dočekati eventualni sljedeći val”, rekla je Hartges za dnevnik Neue Passauer Presse.

No uprkos upozorenjima u branši vlada neka vrsta optimizma zbog nadolazećeg ljeta. Mnogi se nadaju sličnoj reakciji gostiju kao što to bilježi turistička branša: nakon višemjesečnog odricanja gosti su spremni dublje posegnuti u džep i priuštiti si usluge koje si u normalnim uvjetima ne bi priuštili.