NATO šalje još vojnika na Kosovo

NATO je najavio da šalje dodatne snage na Kosovo nakon sukoba KFOR-a i srpskih demonstranata. Trideset NATO-vih vojnika i 52 demonstranata povrijeđeno je u sukobima u jučer. Europska unija i Sjevernoatlantski savez pozvali su na deeskalaciju nasilja.

Nemiri na Kosovu izbili su kada su albanski gradonačelnici ušli u općine na sjevernom, većinski srpskom dijelu države, što su u petak kritikovali SAD i zapadni saveznici. Srbi su bojkotovali te izbore održane u aprilu.

„Kao odgovor na nedavne nemire i ozljeđivanje 30 članova KFOR-a, NATO je naredio slanje Operativnih rezervnih snaga (ORF) na zapadni Balkan“, saopćio je vojni savez.

Razbijena dva automobila

U međuvremenu, srpski demonstranti su u mjestu Leposaviću razbili dva automobila albanskih novinara. Maskirani muškarci pristupili su automobilu albanskih registarskih oznaka, s oznakom „A2, podružnica CNN-a“, te mu razbili vjetrobransko staklo, prenio je Reutersov svjedok.

Razbijeno je još jedno vozilo druge medijske kuće. Niko nije povrijeđen u ta dva incidenta.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je od ambasadora zapadnih zemalja zatražio da “urazume” kosovskog premijera Albina Kurtija, kojeg smatra odgovornim za najnovije incidente, saopćio je njegov ured.

Vučić se sastao s ambasadorima Kine i Rusije

Vučić je s ambasadorima tzv. kvinte – SAD-a, Britanije, Njemačke, Italije i Francuske istaknuo “veliko nezadovoljstvo i snažnu zabrinutost” navodeći kako jedan dio međunarodne zajednice nastavlja tolerisati “jednostrane poteze Prištine, koji dovode do nasilja nad srpskom zajednicom”.

Ustrajao je da “Albin Kurti mora povući” posebne policijske postrojbe “jer Srbi nikada neće prihvatiti njegovu okupaciju”.

Vučić se također sastao i s ambasadorima Kine i Rusije u Beogradu. Prema saopćenju iz Vučićeva ureda, Kina je istaknula zabrinutost zbog incidenta i podupire napore Srbije “u očuvanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta i protivi se jednostranim akcijama Prištine”.

Poslije sastanka s ambasadorom Rusije, saopćeno je da Moskva ima “najozbiljniji pristup” u praćenju razvoja situacije i drži da “razvoj događaja može izazvati ozbiljnu krizu, čak eksploziju u cijeloj regiji”.