NATO poslao upozorenje Rusiji, Institut za rat: Pojavila se velika prijetnja za Putina

Rusija ne smije eskalirati sukob u Ukrajini lažnim tvrdnjama da Kijev planira baciti takozvanu “prljavu bombu”, upozorio je šef NATO-a.

Jens Stoltenberg komentirao je tvrdnje Moskve da bi Ukrajina mogla rasporediti takvo oružje, što je izazvalo strahove da bi ga Rusija mogla upotrijebiti i okriviti Kijev.

Stoltenberg je rekao da je razgovarao sa šefom Pentagona Lloydom Austinom i britanskim ministrom obrane Benom Wallaceom “o lažnoj tvrdnji Rusije da se Ukrajina sprema upotrijebiti prljavu bombu na vlastitom teritoriju”.

“NATO saveznici odbacuju ovu optužbu. Rusija je ne smije koristiti kao izgovor za eskalaciju. Ostajemo čvrsti u našoj podršci Ukrajini”, napisao je na Twitteru.

ISW: Šef Wagnera sve moćniji, surađuje sa Strelkovom

Institut za proučavanje rata objavio je novu analizu i kartu sukoba u Ukrajini. U nastavku prenosimo dijelove:

Kremlj je intenzivirao svoju informacijsku operaciju kako bi optužio Ukrajinu za pripremu napada korištenjem prljave bombe. Načelnik Glavnog stožera ruske vojske Valerij Gerasimov odvojeno je nazvao svoje kolege iz Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Država o “situaciji povezanoj s mogućom ukrajinskom uporabom prljave bombe”.

NEW: The #Kremlin intensified its information operation to accuse #Ukraine of preparing to conduct a false-flag attack using a dirty bomb on Oct. 24. @TheStudyofWar assesses the Kremlin is unlikely to be preparing an imminent false-flag dirty bomb attack. https://t.co/Ve0YmXZYGp pic.twitter.com/lPZRZN982m

— ISW (@TheStudyofWar) October 25, 2022

Ruske snage izvode napade znatno sporijim tempom nego prethodnih dana. Ukrajinski Glavni štab izvijestio je 24. oktobra da su ruske snage izvele dva raketna i 28 zračnih napada, a ukrajinske snage su 23. oktobra oborile 16 bespilotnih letjelica Shahed-136. Sporiji tempo ruskih zračnih, raketnih i bespilotnih napada vjerojatno odražava smanjenje zaliha projektila i bespilotnih letjelica.

Raskol u Kremlju

Aneksija četiri ukrajinske oblasti od strane ruskog predsjednika Vladimira Putina 30. septembra izazvala je raskol unutar Kremlja, koji će se vjerovatno intenzivirati. Elite u Kremlju uglavnom nisu podržale Putinovu odluku o aneksiji Hersonske, Zaporiške, Donjecke i Luhanske oblasti. Telegram kanali povezani s grupom Wagner također su primijetili pojavu frakcija unutar Kremlja.

Financijer Wagner Grupe Jevgenij Prigožin stalno govori o frakcioniranju unutar Kremlja, čak je izričito naveo da je on dio frakcije “rata do pobjede”. Prigožin nastavlja prikupljati moć i uspostavlja vojnu strukturu paralelnu s ruskim oružanim snagama, što bi moglo predstavljati prijetnju Putinovoj vladavini – barem unutar informacijskog prostora.

Ruski vojni blogeri izvijestili su da Prigožin sponzorira formiranje dobrovoljačke jedincie bazirane koju je regrutirao ruski ratni zločinac i bivši oficir Federalne službe sigurnosti (FSB) Igor Girkin (Strelkov). Girkin je strastveni kritičar ruskog višeg vojnog zapovjedništva i istaknuta figura među ruskim ultranacionalistima.

Prigožin ima jedinstveno povoljan položaj u ruskoj državnoj strukturi i informacijskom prostoru koji mu omogućuje da lakše proširi svoje biračko tijelo u Rusiji od osramoćenog ruskog višeg vojnog zapovjedništva. Putin ovisi o Wagnerovim snagama u Bahmutu i vjerovatno pokušava umiriti Prigožina. unatoč činjenici da Prigožin potkopava konvencionalnu rusku vojsku.

Prigožin se naizgled distancirao od čečenskog vođe Ramzana Kadirova, nakon što su njihove zajedničke kritike ruskog višeg vojnog zapovjedništva 1. oktobra privukle veliku pozornost. Ovaj retorički zaokret može ukazivati ​​na to da Kadirov gubi utjecaj i položaj te da se može bojati da će izgubiti kontrolu nad Republikom Čečenijom.

Rusi se ne povlače, nego pripremaju odbranu Hersona

Ruske snage se vjerovatno pripremaju za obranu grada Herson i ne povlače se u potpunosti iz gornje Hersonske oblasti, unatoč prethodnim potvrđenim izvješćima o povlačenju nekih ruskih elemenata iz gornjeg Hersona. Ruska pozicija u gornjoj Hersonskoj oblasti je ipak vjerovatno neodrživa, a ukrajinske snage će vjerovatno zauzeti gornji dio Hersonske oblasti do kraja 2022.

Ukrajinska obavještajna služba izvijestila je da ruske snage do 24. oktobra još nisu postavile dovoljno eksploziva da u potpunosti unište branu hidroelektrane. Rusi bi mogli pokušati oštetiti gornji dio brane, uključujući cestu koja prolazi preko nje, kako bi spriječili Ukrajince da slijede ruske snage nakon povlačenja, ako i kada Rusi napuste zapadnu obalu rijeke Dnjepar.