Na samitu NATO-a u Varšavi 50 državnih delegacija sa 2.500 članova

Čelnici zemalja članica NATO-a okupit će se u petak i subotu u Varšavi na samitu na kojem će donijeti niz važnih odluka poput one o jačanju vojnog prisustva u istočnim članicama, angažiranju izviđačkih aviona AWACS za borbu protiv IS-a, te uspostavi obavještajnog odjela za bržu razmjenu civilnih i vojnih obavještajnih informacija radi efikasnije borbe protiv terorističkih prijetnji i hibridnih napada.

Na samitu se očekuje oko 2.500 članova 50-tak državnih delegacija i 1.500 akreditiranih novinara. Hrvatsku delegaciju predvodit će predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, piše Hina.

Skup se održava na Nacionalnom stadionu u Varšavi, izgrađenom za potrebe evropskog nogometnog prvenstva 2012.

Samit počinje u petak popodne sastankom čelnika 28 zemalja članica NATO-a i Crne Gore, koja ima status promatrača dok se ne okonča ratifikacija pristupanja te zemlje Savezu.

Na radnoj večeri će im se pridružiti čelnici Švedske i Finske te predsjednici Evropskog vijeća i Evropske komisije.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg potpisat će zajedno s predsjednicima Evropskog vijeća i Komisije Donaldom Tuskom i Jean-Claude Junckerom zajedničku deklaraciju o jačanju partnerstva EU-NATO.

Švedska i Finska, koje  nisu članice NATO-a, i ranije su pozivane na savezničke samite, ali u nešto širem formatu. One sada nastoje izgraditi što čvršće veze s NATO-om, jer su zabrinute zbog ponašanja Rusije.

U subotu se samit nastavlja sastankom savezničkih čelnika s čelnicima Afganistana i partnerskih zemalja koje sudjeluju u NATO-ovoj misiji Odlučna podrška u Afganistanu. Nakon toga slijedi drugi sastanak Sjevernoatlantskog vijeća na najvišem nivou, na koji su pozvani Jordan, Evropsko vijeće i Evropska komisija. Samit završava sastankom NATO-Ukrajina.

Ministri vanjskih poslova i ministri odbrane zemalja članica sudjeluju na samitu i imat će nekoliko paralelnih sastanaka, između ostalih i s kolegama iz partnerskih zemalja.

NATO je od svog zadnjeg samita u septembru 2014. u Walesu proveo dosad najveće pojačanje kolektivne odbrane od kraja Hladnog rata.

“Sada imamo brži, jači i spremniji Savez i pred nama je poduzimanje novih koraka. Na samitu u Varšavi pojačat ćemo naše vojno prisustvo u istočnom dijelu Saveza”, najavio je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

Jedna od najvažnijih odluka je raspoređivanje četiri multinacionalna bataljona u baltičkim zemlje Estoniji, Latviji i Litvi te u Poljskoj. U Rumuniji će biti raspoređena multinacionalna brigada kako bi se ojačalo vojno prisustvo na jugoistočnom krilu. Očekuju se i odluke o jačanju kibernetičke odbrane, civilne zaštite i obrane od balističkih raketa.

Očekuje se također da će na samitu biti proglašena inicijalna operativna sposobnost proturaketnog štita, koji Rusija smatra direktnom prijetnjom, dok NATO tvrdi da je štit zamišljen samo za presretanje interkontinentalnih raketa, na primjer  iz Irana.

“To nije odluka protiv Rusije, već izazvana prijetnjama koje dolaze izvan euroatlantskog prostora”, kaže Stoltenberg.

“Govorimo o presretačima, a presretači nisu ofanzivno oružje, ne nose bojeve glave i njihov razmještaj i zakoni fizike čine nemogućim da presretnu ruske interkontinentalne balističke rakete”, dodao je Stoltenberg.

Oko toga, ali iz drugih razloga, nema potpune saglasnosti ni unutar NATO-a. Francuska traži garancije da taj štit ne bude u potpunoj nadležnosti vojnog zapovjedništva NATO-a bez političke kontrole zemalja članica.

NATO će također ojačati razmjenu civilnih i vojnih obavještajnih informacija kroz novi obavještajni odjel, koji bi trebao pomoći u borbi protiv hibridnih i terorističkih prijetnji.

Poljska je predložila da bude domaćin tom odjelu kojim će upravljati novi pomoćnik generalnog sekretara zadužen za obavještajne poslove. Popunjavanje te dužnosti očekuje se do kraja godine.

Zemlje članice još će jednom potvrditi spremnost da više izdvajaju za odbranu. Nakon višegodišnjeg smanjivanja izdataka za odbranu, ove se godine očekuje povećanje od tri posto, ili osam milijardi dolara više za odbranu. Međutim, iako će u prosjeku rasti izdvajanje za odbranu taj trend nije isti u svim zemljama članicama, a u nekim se zemljama nastavljaju smanjivati ti troškovi.

Kada je riječ o sigurnosti prostora izvan NATO-a, očekuje se odluka o raspoređivanju aviona AWACS iznad Turske i Sredozemnog mora odakle će nadzirati zračni prostor Sirije, Iraka i Libije kako bi pomogli globalnoj koaliciji protiv terorističke grupe Islamska država.

Čelnici NATO-a potvrdit će nastavak operacije Odlučna podrška u Afganistanu te finansiranje afganistanskih snaga do 2020. godine.

Očekuje se da će NATO dati svoj doprinos operaciji EU-a Sophia u Sredozemnom moru u borbu protiv krijumčara ljudima, koji prebacuju izbjeglice s libijske obale.

Što se tiče odnosa s Rusijom,  Stoltenberg je najavio da će se novi sastanak NATO-Rusija održati ubrzo nakon samita.

Vijeće NATO-Rusija zadnji se put sastalo 20. aprila i to nakon pauze od 20 mjeseci. Sastanci s Rusijom su prekinuti zbog ruske uloge u istočnoj Ukrajini i aneksije Krima.

Poljske službe sigurnosti bit će čitavi juli na najvišem stupnju pripravnosti. Osim samita NATO-a 8. i 9. jula, u Varšavi se od 27. do 31. jula održavaju Svjetski dani mladih, kada se očekuje dolazak milion mladih ljudi iz cijeloga svijeta na susret s papom Franjom.

Poljske su vlasti stoga odlučile od 4. jula do kraja mjeseca suspendirati schengenska pravila i uvesti privremene kontrole na granici s Njemačkom, Češkom, Slovačkom i Litvom, aerodromima i morskim lukama te u malograničnom prometu s ruskom enklavom Kalinjingrad.