Mladi Hrvati odlaze u inostranstvo u potrazi za poslom i boljim životom
Ekonomska kriza koja se više od šest godina osjeti u Hrvatskoj uzrokovala je sve veći odlazak mladog, radno sposobnog stanovništva. Zbog nedostatka posla ljudi odlaze ponajviše u Njemačku i druge zemlje Europske unije, a česta destinacija su i Kanada, Australija, te SAD.
Ponajviše odlaze visokoobrazovani ljudi, ali i oni sa srednjom školom kako bi pronašli kakvu-takvu pristojnu egzistenciju.
Ivan B. (28) iz Zagreba završio je Građevinski fakultet prije više od godinu i pol, a kaže da je pitanje dana kada će se preseliti na posao u Njemačku, u mjesto blizu Munchena. Odlazak ne planira sam, s njim ide i njegova djevojka, apsolventica španskog i historije umjetnosti na Filozofskom fakultetu koja će također, potražiti posao u struci.
Kao glavne razloge svog odlaska iz Hrvatske Ivan navodi nedostatak odgovarajućeg posla u struci i želju za osamostaljenjem.
“Jedine mogućnosti koje se nude su stručno osposobljavanje nakon kojeg je upitno hoćeš li ostati raditi na tom mjestu ili ne. Za primjerenije financije, nema poslova“, kaže Ivan koji bi na stručnom osposobljavanju u Hrvatskoj, koje traje godinu dana, zarađivao 2.400 kuna (320 eura), što je, kaže, novac nedostatan za samostalan život u Zagrebu.
Ivan je posao u struci u Njemačkoj našao preko preporuke. Trenutno je još uvijek u Zagrebu jer mu je najveći problem pronaći adekvatan stan blizu budućeg posla. Čeka ga dijelom uredski, dijelom terenski rad. Svega petnaestak dana dijeli ga od odlaska, no kaže kako mu je dugoročni plan vratiti se u Hrvatsku, čim se otvori neka povoljna prilika za posao.
Ivanov stariji brat Vjeko otišao je na sjever Njemačke prije više od deset godina predavati na univerzitetu. Tamo je zasnovao porodicu sa suprugom Njemicom. Razmišlja o povratku u Zagreb, ali poslovne prilike u Hrvatskoj Vjeki su također, nedostatne za ostvarenje normalne egzistencije za njegovu četveročlanu obitelj.
“Svih ovih godina povratak u Hrvatsku nam je opcija o kojoj intenzivno razmišljamo. Međutim, slabe mogućnosti zaposlenja i zarade, kao i loše šanse za daljnjim razvijanjem i napredovanjem, a u zadnjim godinama i sveukupna društvena i politička klima, te besperspektivnost u koju nas vladajuće garniture svojom nesposobnošću sve očitije uvjeravaju, do sada su nas uvijek odgovorile od tog nauma. Ali, nadu izgubili nismo, te se nadamo da će se prilike uskoro početi mijenjati na bolje i učiniti nam povratak mogućom i prihvatljivom odlukom”, rekao nam je Vjeko K.
Iseljavanje mladih česta je tema predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović koja ukazuje na slabljenje demografske slike Hrvatske, te na kontinuirano starenje stanovništva nastale zbog manjka dugoročnog plana i stranačkog konsenzusa oko ovog i mnogih drugih pitanja.
Na problem odlaska visokoobrazovanog domaćeg kadra u inozemstvo, posebno liječnika, već mjesecima upozoravaju i domaći mediji i saborski zastupnici, no hrvatska ekonomija tek je odnedavno počela ukazivati na spore procese oporavka BDP-a.