Misterija umotana u zagonetku unutar ruske pošiljke pomoći za SAD

Bila je to pošiljka za pomoć u borbi protiv korona virusa na koju su s pažnjom gledali i u Sjedinjenim Državama i u Rusiji, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Teretni avion ruskog Ministarstva odbrane s maskama, ventilatorima i drugom medicinskom opremom stigao je 1. aprila na međunarodni aerodrom “Džon F. Kenedi” (John F. Kennedy) u Njujorku: To je “humanitarna pomoć”, naglasili su iz Kremlja, namijenjena Sjedinjenim Državama u njihovoj borbi protiv COVID-19.

Kasnije istog dana, međutim, Stejt deparment je ispravio Kremlj: Ne, u stvari, Sjedinjene Države su pošiljku kupile od Rusije. Stejt department odbio je da kaže koliko je to plaćeno.

Dan kasnije, progovorilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova rekavši da su Moskva i Vašington podijelili troškove.

Sada postoji još jedan problem: Dva ruska subjekta koja su bila uključena u pošiljku bili su pod sankcijama američke administracije u sklopu kazne Zapada uvedene nakon ruskog zauzimanja ukrajinskog poluostrva Krim 2014. godine.

Dodatna konfuzija: anonimni zvaničnik američke administracije dao je izjavu suprotnu ruskom saopštenju o podjeli troškova tvrdeći da su SAD platile cjelokupnu pošiljku.

Povratna i otvorena pitanja među posmatračima: Da li su Sjedinjene Države prekršile vlastite sankcije ili su primijenile posebno izuzeće kako bi pošiljka mogla doći? Ako je tako, zašto? I čemu oprečne izjave oko plaćanja?

Zabrinutost zbog propagande

Danima ranije, predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) je spomenuo pošiljku pomoći rekavši da je na tu ideju došao tokom telefonskog razgovora s ruskim kolegom Vladimirom Putinom. Ali je o tome govorio kao da se to već dogodilo.

Novinari su 2. aprila pitali Trampa o pošiljci i šta konkretno misli da li ona može biti korištena kao dio propagandne poruke Kremlja.

“Bio je jako fin”, rekao je Tramp o telefonskom razgovoru s Putinom. “Rekao je: ‘Imamo to’… I oni imaju problema sa ovim virusom, kao što znate. To je bila vrlo lijepa gesta u ime predsjednika Putina. Mogao sam reći ‘ne’, ali rekao sam: ‘Ja ću to uzeti.'”

“Ne brinem se za Rusiju i propagandu, čak ni malo. Mnogo je medicinskih, vrlo kvalitetnih stvari koje sam prihvatio. Možda će to spasiti puno života i uzimaću to svaki dan”, rekao je.

Zapadni i ruski kritičari Moskve kažu da Kremlj koristi pomoć kao dio propagandne kampanje usred globalne pandemije korona virusa.

U Moskvi su ruski državni mediji prenijeli priče o pošiljci, uključujući snimke teretnog aviona Antonov koji se tovario zalihama. Na kartonskim kutijama su bile ispisane riječi “Od Rusije s ljubavlju”.

Ruski ambasador u Sjedinjenim Američkim Državama napisao je u postu na službenoj Fejsbuk (Facebook) stranici ambasade da se nada da bi i vlada SAD, ukoliko zatreba, pomogla Rusiji u budućnosti – “bez ikakvog politiziranja”.

“Možemo osigurati hitnu opremu potrebnu za spas Amerikanaca. Ruska humanitarna misija već može biti uspješna čak i ako je spašen jedan život”, napisao je Anatolij Antonov. “Sigurni smo da će nama pomoći i Sjedinjene Države, ako bude potrebno, i rado ćemo prihvatiti pomoć. Bez ikakvog politiziranja.”

‘Potrebne zalihe’

U svom drugom televizijskom obraćanju o krizi uzrokovanoj širenjem korona virusa u Rusiji, prilikom kojeg je prikazano slijetanje ruskog aviona u Njujork, 2. aprila, Putin nije spominjao pošiljku.

Ali je ona izazvala kritike nekih od najglasnijih ruskih opozicionara, uključujući i borca protiv korupcije Alekseja Navaljnija i Saveza liječnika, nevladinu organizaciju koja je oštro kritikovala reakciju države na korona virus.

“Ovo je divno”, sarkastično je izjavila grupa. “Mi skupljamo novac u cijeloj zemlji za kupovinu zaštitne opreme medicinskim radnicima, a naše vlasti je prodaju [Sjedinjenim Državama]. To je neka vrsta podrugivanja ili tako nešto.

Dan nakon što je Stejt department jasno opisao pošiljku kao “kupovinu potrebnih zaliha”, glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova izjavila je novinarima da su troškovi pošiljke podijeljeni.

“Polovinu troškova tereta platio je Ruski Fond za direktna ulaganja [RDIF], a pola američka strana, samostalno”, rekla je ona i dodala da RDIF “igra značajnu ulogu” u američko-ruskoj poslovnoj saradnji i da “podržava američki biznis u Rusiji.”

Neimenovani viši zvaničnik američke administracije 3. aprila izjavio je suprotno u odnosu na Zaharovu.

“Sjedinjene Države kupuju zalihe i opremu, uzimajući pošiljke i iz drugih zemalja”, izjavio je neimenovani zvaničnik agenciji Rojters (Reuters).

“Cijenimo što je Rusija prodala te zalihe ispod tržišne vrijednosti.”

Loše namjere?

Državni investicioni fond RDIF, koji tvrdi da upravlja imovinom vrijednom 10 milijardi dolara, ruska vlada koristi za privlačenje investicija unutar Rusije.

U 2015. godini, Fond je stavljen na listu sankcija američkog Ministarstva finansija, koja je blokirala američke pojedince i kompanije da daju kredite u Fond ili da ulažu u njega. Sankcije su uvedene zbog povezanosti Fonda s drugom ruskom razvojnom bankom, Vnešekonombank, što je bilo dio širih sankcija uvedenih kao odgovor na rusko aneksiranje Krima.

U komentaru za RSE, glasnogovornik RDIF-a, Arsenij Palagin, rekao je da se postojeće sankcije ne primjenjuju na Fond u ovom slučaju.

“Sektorske sankcije uvedene protiv određenih ruskih kompanija i njihovih podružnica utiču samo na specifične transakcije koje se odnose na dugoročno finansiranje tih kompanija od strane američkih i evropskih subjekata u obliku kapitala ili duga”, napisao je u elektronskoj poruci. “Sve ostale transakcije, uključujući suinvestiranje i druge poslovne transakcije su dozvoljene.”

U međuvremenu, ventilatore koji su bili uključeni u pošiljku za Sjedinjene Države navodno je isporučila firma sa sjedištem u Uralu, poznata kao Radio-elektronske tehnologije, navodi ruska medijska kuća RBK koja je pregledala fotografije pošiljke. Ta je kompanija u vlasništvu Rosteka, ogromnog državnog konglomerata koji obuhvata neke od najpoznatijih ruskih proizvođača tehnologije.

Radio-elektronske tehnologije su bile pod sankcijama američkog Ministarstva finansija od jula 2014., u sklopu mjera koje se odnose na Ukrajinu i Krim.

Američko Ministarstvo finansija nije odgovorilo e-mail u kojem se tražio komentar, a američki zvaničnici nisu javno opisivali bilo kakva razmatranja ili rasprave unutar uprave u vezi s pošiljkom.

U komentarima o predstojećoj isporuci 31. marta, pojavila se sugestija glasnogovornika Kremlja, Dmitrija Peskova, da je bilo američkih zvaničnika ili agencija koje su iznijele prigovore na pošiljku. Njegova opaska je bila ponavljanje ruskih ranijih tvrdnji da su, bez ikakavih konkretnih dokaza, neki američki zvaničnici u mogućnosti da potkopaju izglede za bilateralnu saradnju.

“Izgledalo je da s američke strane ima nekih koji u najmanju ruku nisu doprinijeli brzom rješavanju tehničkih pitanja u skladu sa sporazumom dva predsjednika”, citiran je Peskov.

Brajan Otul (Brian O'Toole), bivši analitičar u Odjelu američkog Ministarstva finansija koji razvija i nadgleda sankcije je rekao da s učešćem investicionog fonda, s perspektive sankcija, nema ništa nužno pogrešno. Uključivanje proizvođača ventilatora ipak je problematičnije, kazao je.

“Čak i ako [američka administracija] na kraju prekrši vlastite sankcije, kupuje respiratore ili ventilatore ili [druge] stvari, to nije kao da će kazniti svoje agencije”, rekao je Otul za RSE. “Veće je pitanje da li oni znaju šta rade, što je dosljedna kritika ove administracije.”

“Moja je sumnja da se oni nisu trudili da istraže na vrijeme, niko se nije trudio da sabere dva i dva”, rekao je.

‘Pokazivanje srednjeg prsta’

Ni Stejt deprartment, ni rusko Ministarstvo vanjskih poslova nisu otkrili vrijednost pošiljke; neimenovani zvaničnik američke administracije rekao je Rojtersu da je roba prodata “ispod tržišne vrijednosti”.

Na temelju vrste i broja ventilatora uključenih u pošiljku, te cjenika prikazanog na web stranici proizvođača, čini se da sami ventilatori koštaju oko 76 miliona rubalja, što je otprilike milion američkih dolara.

Takođe je gotovo sigurno da je ruska vlada znala da uključuje dva subjekta koja su SAD sankcionisale, ističe Otul.

“To je blesava priča, na mnogo načina”, rekao je Otul. “Više od svega, to je vjerovatno da nam Putin opet pokazuje srednji prst.”

“Potpuno je tipično za Putina da uvuče [sankcionisanu] kompaniju u transakciju kako bi nas štipnuo”, rekao je.

Ostali bivši američki zvaničnici su rekli da je, bez obzira na sankcije, percepcija Rusije koja isporučuje humanitarnu pomoć Sjedinjenim Državama – a koju Putin i Kremlj i dalje vide kao protivnika – bila “propagandna bonanca”.

“Sve dogovore između Trampa i Putina u posljednje tri i po godine poremetio je ovaj element Trampove neobjašnjive potjere za Putinom i uživanje u naklonosti”, rekao je Endrju Vajs (Andrew Weiss), bivši vrhunski savjetnik za Rusiju u Vijeću za nacionalnu sigurnost pod predsjednikom Barakom Obamom (Barack) . “Putin se vrlo lako igra s tim i iskorištava to i pokušava baciti sjenu na američku politiku.”

“Rusi imaju interes da koriste Trampa kao udarnog ovna za podrivanje ciljeva američke politike. Ovosedmični telefonski poziv uklapa se u to”, rekao je Vajs, koji je sada u Karnegi (Carnegie) fondaciji za međunarodni mir u Vašingtonu.