Milanović: Hrvatska od zemlje za odmor treba postati zemlja za rad

Na Zagrebačkom velesajmu održana je 13. konferencija “Dan velikih planova“ na kojoj je predsjednik Republike Zoran Milanović govorio o privlačenju investicija i poticanju izvoza, javlja Anadolu Agency (AA).

Predsjednik Zoran Milanović u svom je izlaganju na otvorenju konferencije “Dan velikih planova“ ocijenio kako Hrvatska ni 30 godina nakon ostvarenja samostalnosti nije iskoristila svoje privredne potencijale te kako je potrebno izboriti se za konkurentske, ali i apsolutne prednosti u ekonomiji.

Istaknuo je kako je Domovinski rat za Hrvatsku ostao “mlinski kamen o vratu”, te kako su zemlje koje su bile dio Istočnog bloka, a danas su dio Evropske unije, poput Češke ili Slovenije, ekonomski značajnije napredovale od Hrvatske.

“Kao društvo i ekonomija moramo se otvoriti jer introvertirani poslovni modeli i zatvorenost društva su put u nekonkurentnost i dugoročno zaostajanje. Proteklih 30 godina nismo iskoristili kako smo mogli, ali ova kriza i veliko zatvaranje kroz koje smo prošli u prvom dijelu godine otvara nam nove mogućnosti. Moramo se dogovoriti oko toga što je novi ekonomski identitet Hrvatske. On mora proći tranziciju od ‘divne zemlje za odmor’ prema ‘super zemlji za rad’. Stoga, glavni cilj ekonomske politike treba biti povećanje zaposlenosti“, poručio je Milanović.

Milanović je naglasio kako je Hrvatska zemlja male ekonomije koja stoga ne bi smjela biti troma te kako je hrvatski izvoz u koronakrizi ipak pao za 15 posto, za razliku od Rumunije u kojoj je izvoz pao 35 posto, naveo je.

Upozorio je na aktuelne migracije, dodavši kako Hrvatska jest etnička, nacionalna država, ali ne isključivo “zajednica krvi i tla”, rekao je, nego i država stanovništva koji nisu hrvatski državljani, ali koji će u perspektivi u Hrvatskoj živjeti, doprinositi i plaćati poreze.

Uputio je na važnost udjela visokoobrazovanog stanovništva biranih zanimanja u ukupnoj radnoj snazi jer su ključni izvor konkurentnosti u savremenim ekonomijama 21. stoljeća, ocijenio je.

Upozorio je na važnost privlačenja “Greenfield“ investicija, a ne dominatno finansija iz EU fondova i iz, kako je rekao, rentijerskih aktivnosti.

Ministar privrede i održivog razvoja Tomislav Ćorić govorio je o ekonomskoj politici Vlade u 2021. godini, naglasivši kako Hrvatsku ove godine zbog COVID krize očekuje pad BDP-a u iznosu od oko 8 posto, a sljedeća godina bit će godina oporavka, ocijenio je.

Najavio je za 2021. godinu potrebu “ispravljanja ekonomskih devijantnosti koje Hrvatska već desetljećima taloži” te poručio kako 20 posto udjela turizma u domaćem BDP-u nosi boljku u slučaju šoka.

Upozorio je na postojanje razlike u iznosu od 72 milijarde kuna (9,6 milijardi eura) negativnog salda u vanjskotrgovinskoj bilanci, tj. viška uvoza u odnosu na izvoz, te kako je potrebno taj manjak zamijeniti domaćom proizvodnjom, što, pak, zahtijeva povećanje konkurentnosti u proizvodnji, kazao je Ćorić.

“Samodostatnost u povećanju proizvodnje hrane i električne energije ključni su za hrvatsku ekonomiju”, poručio je Ćorić.

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izlagao je o kreditnoj i monetarnoj politici i uvođenju eura, te odbacio pesimistične prognoze kako Hrvatsku čeka teška jesen, istaknuvši kako je najteži period prošao u vrijeme potpunog zatvaranja, lockdowna, ekonomije tokom proljeća. Ocijenio je kako će se na cijelom europodručju brže oporaviti industrija nego uslužne djelatnosti, s obzirom na epidemiološke mjere.

Na 13. po redu konferenciji “Dan velikih planova” okupilo se 280 ekonomista i privrednika iz Hrvatske.