Mađarska u ponedjeljak pod Trumpovim sloganom preuzima predsjedavanje Vijećem EU

Mađarska u ponedjeljak od Belgije preuzima rotirajuće predsjedanje Vijećem EU-a.

Tokom predsjedanja, ova zemlja namjerava “učiniti Evropu ponovno velikom” te se planira usredotočiti na proširenje EU-a, obranu i konkurentnost. Ukrajina bi se mogla suočiti s težih šest mjeseci u okviru EU-a, pišu novinske agencije AFP, ANSA, Belga, BTA, dpa, EFE, FENA, STA u okviru European Newsrooma.

Mađarska, koja dužnost preuzima od Belgije, predsjedat će Vijećem Evropske unije do kraja 2024. godine. Ova zemlja, koju vodi ultranacionalistički premijer Viktor Orbán, ima reputaciju da stalno blokira odluke EU-a, zbog čega će biti pažljivo praćena tokom predsjedanja.

Iako se svaka članica Evropske unije bori za svoje interese, kada jedna zemlja preuzme predsjedanje Vijećem EU-a, od nje se očekuje da svoje politike stavi po strani i zauzme neutralniju ulogu.

Tokom konferencije za novinare održane 18. juna u Budimpešti, mađarski ministar za evropske poslove, János Bóka, naglasio je da će Mađarska biti “pošteni posrednik”.

Osvrt unatrag: Što je belgijsko predsjedništvo postiglo u posljednjih šest mjeseci?

Kada neka zemlja preuzme predsjedanje s evropskim izborima na vidiku, kao što je bio slučaj s Belgijom, postoji jasan glavni cilj – dovršiti što je moguće više zakonodavnih prijedloga.

Do raspuštanja Evropskog parlamenta krajem aprila, više od 60 prijedloga dobilo je zeleno svjetlo. To uključuje novi pakt o azilu i migraciji te paket o budžetskom nadzoru. Vrijedi napomenuti da su neki prijedlozi već uspješno pregovarani tokom prethodnog španskog predsjedanja.

Nakon izbora od 6. do 9. juna – i uz neočekivanu pomoć austrijske ministrice za okoliš Leonore Gewessler – belgijsko je predsjedništvo uspjelo pronaći potrebnu većinu za odobrenje Zakona o obnovi prirode. Taj je zakon bio u središtu dugih i žestokih rasprava na evropskom i nacionalnom nivou.

Predstojeće mađarsko predsjedanje također je pridonijelo zakonodavnom pritisku, s obzirom na poznate stavove Mađarske unutar EU-a. Tijekom svoga predsjedanja, Belgija je uspjela pronaći konsenzus o novoj finansijskoj podršci, uključujući i kroz profit od zamrznute imovine ruske centralne banke.

Ove sedmice započeli i pregovori s Ukrajinom o članstvu u EU. Osim toga, usvojeni su 13. i 14. paket sankcija protiv Rusije. Posljednji paket, usvojen u ponedjeljak, po prvi put cilja na sektor prirodnog ukapljenog plina (LNG) vrijednog više milijardi dolara.

Mađarska želi “učiniti Evropu ponovno velikom”

Vlada Mađarske, na čelu s Viktorom Orbanom, preuzima rotirajuće i polugodišnje predsjedanje EU-om pod kontroverznim motom “Učinimo Evropu ponovno velikom”, gotovo istim sloganom s kojim je bivši američki predsjednik Donald Trump trijumfovao na izborima 2016. godine.

– Evropa se nalazi u iznimnoj situaciji, s problemima poput rata u susjedstvu ili migracijama – rekao je mađarski ministar za evropska pitanja János Bóka obećavajući da će predsjedništvo njegove zemlje biti ‘pošteni posrednik’.

Isto je potvrdio i stalni predstavnik Mađarske pri EU Bálint Ódor, predstavljajući evropskim medijima prioritete predsjedanja.

– Bit će to predsjedništvo kao i svako drugo. Bit ćemo pošteni posrednici, nastojat ćemo iskreno surađivati ​​sa zemljama i institucijama EU – poručio je Ódor.

Političari Evropske unije, koji su odavno navikli na blokade iz Budimpešte, ostaju smireni zbog prijetnje da će Mađarska usporiti rad EU sistema. Kažu da su osmislili načine zaobilaženja tvrdoglave Budimpešte, ukoliko to bude potrebno.

Mađarska preuzima kormilo neposredno nakon EU izbora, što znači da će velik dio narednih šest mjeseci biti posvećen uspostavi novog Evropskog parlamenta i izvršne vlasti.

Diplomati kažu da predsjedništvo ima samo ograničenu moć, a ako druge zemlje žele da se o nekom pitanju raspravlja, mogu nadjačati predsjedništvo i staviti to pitanje na dnevni red.

– Čak i ako se predsjedništvu to ne sviđa, možete staviti tačku na dnevni red. Dakle, ne bojim se Mađarske – rekao je jedan od visokih diplomata.

Proširenje jedan od sedam prioriteta za sljedećih šest mjeseci

Mađarska je utvrdila sedam prioriteta tokom svoga predsjedanja: poboljšanje konkurentnosti, zajednička odbrana i obrana vanjskih granica, unapređenje proširenja i promicanje kohezijske politike, poljoprivrede te rješavanje demografskih problema.

Nadalje, Mađarska očekuje napredak u ukidanju schengenskih kopnenih graničnih kontrola za Bugarsku i Rumuniju te u borbi protiv antisemitizma. Zemlja također želi promicati rasprave o temama povezanim s visokim obrazovanjem i zaštitom kulturne baštine.

Među ključnim temama predsjedanja bit će proširenje EU, s pogledom na zapadni Balkan, a ne na Ukrajinu.

– Kada je zapadni Balkan u pitanju, željeli bismo što veći napredak. Cilj nam je otvoriti i zatvoriti što više pregovaračkih klastera. Moramo ubrzati ovaj proces – rekao je Ódor u razgovoru s dopisnicima iz Bruxellesa.

Mađarsko predsjedništvo želi održati summit u regiji između EU-a i država zapadnog Balkana – Srbije, Kosova, Albanije, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Sve zemlje imaju status zemlje kandidata, osim Kosova koje je to zatražilo.

Trenutno je Evropska unija otvorila pristupne pregovore sa Srbijom, Albanijom, Sjevernom Makedonijom i Crnom Gorom. U martu 2024. godine Unija je uslovno pristala otvoriti formalne pregovore s Bosnom i Hercegovinom o pridruživanju Evropskoj uniji.

Prema riječima mađarskog ministra vanjskih poslova Petera Szijjarta, cilj Mađarske je u prvoj polovici predsjedanja pokrenuti pregovore s Bosnom i Hercegovinom i održati prve međuvladine razgovore.

Szijjarto je rekao i da u Evropskom parlamentu postoje zemlje članice koje javno podržavaju proširenje, ali iza zatvorenih vrata govore drugačije. Također je, uoči donošenja odluke u Evropskom vijeću, zamolio sve mađarske diplomate da aktivno lobiraju za otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom.

Očekuje se da će put Ukrajine prema Evropskoj uniji postati nesigurniji

Evropski dužnosnici i diplomati strahuju da bi potpora EU-a Ukrajini, koja je u ratu s Rusijom nakon invazije vojske Vladimira Putina, mogla trpjeti tokom šestomjesečnog predsjedanja Mađarske.

Prema riječima stalnog predstavnika Mađarske pri EU Bálinta Ódora, Mađarska neće promovisati pristupne pregovore Ukrajine i Moldavije.

Budimpešta, najbliži ruski saveznik u bloku, ponovno je obustavljala sankcije Moskvi zbog rata, a proteklih je godina blokirala isplatu sredstava Evropske unije za pomoć u naoružavanju Ukrajine.