Macronova stranka suočava se s “trenutkom istine” zbog penzione reforme

Vlada predsjednika Emmanuela Macrona suočava se s dva prijedloga o glasanju o povjerenju u Narodnoj skupštini u ponedjeljak nakon što je zaobišla Donji dom kako bi progurala duboko nepopulanu reviziju penzionog sistema koja će povećati starosnu granicu za odlazak u penziju.

Nasilni nemiri izbili su u nekoliko gradova, uključujući prijestolnicu Pariz, a sindikati su obećali da će intenzivirati svoj štrajk, ostavljajući Macrona da se suoči s najopasnijim izazovom svojoj vladavini od pobune “Žutih prsluka”.

– To nije neuspjeh, to je potpuna željeznička olupina – izjavio je Laurent Berger, čelnik umjerenog sindikata CFDT-a za list Liberation.

Malo je vjerovatno da će glasanje o povjerenju u ponedjeljak proći, ali rezultat bi mogao biti slab. Uspješno glasanje o nepovjerenju oborilo bi vladu i uništilo zakon, koji bi trebao povećati starosnu granicu za penzionisanje za dvije na 64 godine.

Ministar finansija Bruno Le Maire u nedjelju je glasanje nazvao “trenutkom istine” za vladu.

Da bi srušili vladu, Macronovim protivnicima potrebna je podrška većine od 577 poslanika, u savezu koji bi trebao da se proteže od tvrde ljevice do krajnje desnice.

Visoki zvaničnici konzervativne stranke Les Republicains (LR) tvrde su da neće stati iza zahtjeva za izglasavanje nepovjerenja. Među njihovim redovima ima, međutim, pobunjenika.

Jedan od njih, Aurelien Pradie, koji je smijenjen sa svoje pozicije druge ličnosti stranke zbog protivljenja zakonu o penzijama, izjavio je da je oko 15 poslanika LR spremno podržati tristranački prijedlog.

Le Monde je izračunao da bi najmanje 26 poslanika LR-a trebalo da podrži prijedlog da bi prošao.

Čak i ako predlozi propadnu, Macronov neuspjeh da nađe dovoljnu podršku u parlamentu kako bi stavio na glasanje reviziju svog penzionog sistema potkopao je njegovu reformsku agendu i oslabio njegovo vodstvo,

– Vlada bi ostala na snazi, iako bi bila značajno oslabljena, dok bi socijalni protesti protiv reforme vjerovatno trajali još nekoliko sedmica, što bi moglo negativno uticati na francusku ekonomiju – saopćio je Barclays u noti.

Istraživanje javnog mnijenja u Elabeu pokazalo je da dvije trećine Francuza želi da vlada padne, naglašavajući izazove javne percepcije s kojima se Macron suočava.

Druga istraživanja su pokazala da je njegova vlastita popularnost pala na najniži nivo od pobune Žutih prsluka 2018/2019, pobune koja je započela kao protestni pokret građana protiv viših poreza na dizel, ali je prerasla u širu pobunu protiv Macrona.

– Ovo je možda posljednji demokratski trenutak za Skupštinu da natjera vladu da dvaput razmisli – rekao je Frederic, stanovnik Pariza koji nije želio da kaže prezime.

Neprekidni štrajkovi u rafinerijama ušli su u 13. dan. Proizvodnja u rafineriji u Normandiji od 240.000 barela dnevno i lokaciji od 119.000 barela dnevno u Feyzinu smanjena je jer je blokada pošiljki ostavila rezervoare za skladištenje skoro pune, prenosi Reuters.