Kučan povukao paralele između raspada Jugoslavije i stanja u Evropi
Bivši slovenski predsjednik Milan Kučan je za bečki list “Der Standard” povukao više paralela između sadašnjeg stanja u Europskoj uniji i stanja u nekadašnjoj SFRJ pred njen raspad, ocijenivši da su glavni problemi Europske unije razlike u razvijenosti njenih članica i nedostatak solidarnosti.
Grčka dužnička kriza i europska migrantska kriza pokazale su da se na solidarnost danas u EU-u ne gleda onako kako je ona kao načelo istaknuta prilikom sklapanja Rimskog ugovora koji je početak stvaranja europske integracije, a probleme izaziva i velika razlika u razvijenosti članica, kazao je Kučan u razgovoru vođenom prije objave rezultata britanskog referenduma.
Kučan je povukao i usporednicu između velike razlike u razvijenosti nekadašnjih jugoslavenskih zapadnih i istočnih republika, te razlike koja u EU-u danas postoji između Njemačke i skandinavskih zemalja, te ekonomsko najmanje razvijenih poput Bugarske s druge strane.
No, on se nije složio da je za raspad Jugoslavije bio najvažniji razmah separatističkih nacionalizama, te s tezom iz pitanja da je to slično kao i u današnjoj Europskoj uniji, gdje neke države ne žele zajedničke europske politike.
“Tu je mnogo manje sličnosti, osim možda socijalne krize, a to je situacija kad pojedine države počnu misliti o sebi. Legitimno je da svako želi ostvariti svoje interese, ali je problem kad to hoće učiniti na račun drugih”, kazao je Kučan, te dodao da on te načelne neravnopravnosti u današnjoj EU ne vidi, ali vidi velike gospodarske razlike dok je u Jugoslaviji problem bio ravnopravnost i želja da se na račun drugih ostvari bolja pozicija.
“U Jugoslaviji se radilo upravo o tome. Nacionalizam se zasnivao na stvarnoj gospodarskoj i političkoj neravnopravnosti iako je bila proklamirana ravnopravnost”, kazao je Kučan.
Kao glavni razlog za krvavi rat Kučan ističe Slobodana Miloševića i bivšu JNA koja se i politički smatrala “zaštitnikom integriteta” mimo svoje ustavne uloge i miješala u političke događaje, ali i hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana zbog navodne ideologije “krvi i tla” i podjele BiH.
Govoreći o suvremenim tendencijama u Europi, Kučan je ocijenio da bi “radikalni nacionalizam” u Poljskoj, Mađarskoj i baltičkim zemljama mogao stvoriti probleme i da Europa svoj identitet ne može graditi samo na “antiputinovstvu” nego se reformirati, te postati socijalno prihvatljivija i solidarnija.
Iako bi odlazak Velike Britanije mogao ugroziti EU, Kučan smatra da niti njen izlazak ne bi značio “kraj svijeta” za integraciju, pri čemu navodi da je ta zemlja i inače u specifičnom odnosu s Europskom uunijom, odnosno jednom nogom unutra, a drugom “vani”.
No, svi sadašnji problemi Europe mogli bi dovesti do “ekonomskog rata” i postupnog raspada integracije, rekao je.
“Uvjeren sam da je u svačijem interesu da Velika Britanija ostane u Europskoj uniji”, kazao je Kučan. Što se tiče onih koji zagovaraju odlazak Velike Britanije iz Europske unije, Kučan je njihov mentalitet i način razmišljanja usporedio sa stajalištem u Srbiji krajem 80-ih godina prošlog stoljeća.
“U Miloševićevo vrijeme moto im je bio: Srbija može bez Jugoslavije, ali Jugoslavija ne može bez Srbije”, kazao je Kučan, rekavši da to vidi i u načinu razmišljanja onih koji su predložili da se u Velikoj Britaniji održi referendum o izlasku iz EU-a.
