Kratak je put od vrha do dna: Zgodna doktorka postala predmet ismijavanja u Srbiji

Novi talas epidemije koronavirusa, koji je uslijedio nepunih mjesec dana nakon što je državni vrh Srbije proglasio sumanutu i umišljenu pobjedu nad zarazom, a potom, iz kućnog zatvora, istjerao zbunjene građane na ulice, kako bi u niskom startu dočekali i neodložne izbore, bacio je u samo jednom danu čitavu državu na koljena, a zdravstveni sistem pred naletom pacijenta pucao je i po nekoliko puta dnevno, piše Ivan Milićević za Nova.rs.

Uznemirujuća brzina širenja zaraze iznenadila je čitavu naciju, a prvenstveno ljekarske stručnjake iz Kriznog štaba – iste one koji su tokom dvomjesečnog vanrednog stanja svakodnevno zasipali čitavu naciju uznemirujućim statistikama i prognozama.

Javnost se, razumljivo, iz mjesta ustremila upravo na ljekare, ocjenjujući da su oni najveći krivci za surovu stvarnost i ponovno širenje smrtonosne bolesti.

Suočeni s optužbama da su ljekarsku etiku i sopstvenu stručnost bacili pod noge vladajućem režimu i njegovim političkim interesima, učestvujući na taj način u pripremi masovnog zločina nad stanovništvom, predstavnike “struke” natjerao je da krenu u sopstvenu odbranu i unaprijed izgubljenu potragu za opravdanjima.

Naravno, po provjerenom receptu i metodologiji svojih političkih saradnika – prebacivanjem krivice, lucidnim javnim performansima u cilju skretanja pažnje, ali i najprizemnijom manipulacijom.

Za ovim očajničkim metodama, nedostojnim bilo koga, a kamoli ljekara i univerzitetskog profesora, posegla je i najistaknutija članica Kriznog štaba Srbije dr. Darija Kisić Tepavčević, koja je u danima vanrednog stanja zasigurno uživala najveći ugled i povjerenje građana. Svojom smirenošću, odmjerenošću i preciznošću u obraćanjima, uvijek je bila korak ispred svojih kolega iz štaba, koji su i sami prepoznali njen talenat za komunikacije s javnošću. Dodatno uvažavanje stekla je i zbog neukaljane biografije, kojm se pojedinci iz njenog štaba zasigurno ne mogu pohvaliti.

Posljednjih nedjelja međutim, sva ona umirujuća, odmjerena, a nadasve razumljiva obraćanja dr. Kisić, zajedno sa virusom mutirala su u jedan neprepoznatljiv oblik i svojstven performans, koji gotovo svakodnevno prate problematične izjave. Sve to dodatno zbunjuje, pa čak i sluđuje već dovoljno iscrpljene i prestravljene građane, koji su ponovo izloženi svakodnevnim uznemirujućim konferencijama.

“U danu izliječeno 4.000 oboljelih”

U danima kada je država proslavljala “pobjedu” nad zarazom, a dr. Predrag Kon uživao na godišnjem odmoru, Kisić je, u pauzama fotografisanja za ilustrovane časopise, na jednoj konferenciji, iznijela u javnost, jedan, u najmanju ruku bizaran podatak – da je u 24 sata od koronavirusa izliječeno 4.000 ljudi. Ova izjava djelovala je slično kao poziv Kisićkinog štabnog kolege dr. Branimira Nestorovića, koji je dvije nedjelje uoči proglašenja vanrednog stanja u Srbiji, građankama preporučio da slobodno otputuju u šoping u Milano, koji je u tom trenutku bio žarište zaraze u Italiji.

Ova skandalozna konferencija, na kojoj su se pojedinci izrugivali epidemiji, tvrdeći da je u pitanju “najsmešniji virus u istoriji čovečanstva”, dok su drugi mudro ćutali, označena je kao glavni uzročnik građanskog nepovjerenja i sumnje znatnog dijela javnosti da virus uopšte postoji.

Bilo je malo vjerovatno da će bilo šta moći da zasjeni performans dr. Nestorovića, dok dva mjeseca kasnije dr. Kisić nije izašla na scenu sa rekordnim brojem izliječenih pacijenata. Ona je tada pojasnila da je taj broj rezultat novih metoda i “relaksiranja”.

“Imajući u vidu sve povoljniju epidemiološku situaciju u našoj zemlji, koja se prije svega ogleda u predominantnim asimptomatskim oblicima infekcije, jer više od 75 odsto ne bi bilo otkriveno da intenzivno ne tragamo za njima, mi smo na Kriznom štabu donijeli odluku da su se stekli uslovi za manje strog pristup nadzora. U skladu sa novim kriterijumima napravljena je i reklasifiakcija statusa svih pozitivnih slučajeva, pa je tako povećan broj izliječenih”, pokušala je da objasni Kisić.

Utakmica nije bila rizični skup, protesti jesu

Apsolutni šampion u izjavama dr. Kisić, a u koju vjerovatno ni sama ne vjeruje, bila je ona koja se odnosila na pitanja u vezi sa derbijem, održanog pred punim stadionom, nekoliko dana uoči drugog naleta zaraze.

“Derbi nije bio skup visokog rizika, jer je održan na otvorenom”, kazala je Kisićeva 19. juna, uprkos tome što se tih dana čitav svijet rugao Srbiji koja je ovakav događaj u jeku pandemije upriličila.

“Ja sam rekla da se derbi i ponašanje, vidim da su to mnogi bili osudili, nije se samo po sebi pokazalo kao ponašanje visokog rizika. Karte su se uglavnom onlajn prodavale, i isto su postojala pravila koja se i te kako moraju poštovati”, tvrdila je Kisić.

Mjesec dana kasnije, u jeku održavanja građanskih protesta, doktorka je ponovo briljirala.

“Masovna okupljanja za vrijeme pandemije jesu faktor rizika i moraju se izbjegavati. Svako mora da zna da je to faktor visokog rizika”, rekla je nedavno Kisić.

“Virus je oslabio”

Tokom odbrane svog aksioma o utakmici kao nerizičnom skupu, Kisić je javnosti saopštila i da je virus koji “ponovo cirkuliše” daleko slabiji od onog koji je registrovan u rano proljeće.

Postavlja se pitanje koliko je građana imalo na umu ovu trdnju, prije nego što su se našli na bolničkom liječenju zbog teških pneumonija?

“Izlazak na izbore ravan je odlasku u prodavnicu”

Drugi talas epidemije počeo je da se zahuktava baš u vrijeme održavanja izbora u Srbiji, kada je Kisić javno pozvala građane da bez straha i uz poštovanje preporučenih mjera izađu na izbore jer je to “isto kao da su otišli u prodavnicu”. Uslijedilo je rapidno povećanje broja zaraženih, na šta je dr. Kisić odgovorila prepoznatljivim režimskim receptom: “Narod je neodgovoran! Vratićemo mjere!”

“Pjevanjem se lako prenosi koronavirus, proslave najrizičnije”

Dr. Kisić je nedavno skrenula i pažnju da su proslave često žarišta zaraze, a da je jedan od glavnih krivaca za to – pjevanje.

“Kada pjevaju, ljudi emituju mnoge velikih i malih respiratornih čestica. Pjevači također duboko dišu, time uvećavajući mogućnost da udahnu zarazne čestice. Slična dinamika zaraze mogla bi da se vidi u drugim sredinama gdje se podrazumjeva dublje disanje i glasan razgovor tokom dužeg perioda – u teretanama, na muzičkim ili pozorišnim predstavama, konferencijama, vjenčanjima i rođendanima”, kazala je doktorka Kisić.

Sreća da je pjevanje nešto što se ne dešava na utakmicama među 15.000 gledalaca.