Krajem decembra prvi projekti za Zapadni Balkan vrijedni milijardu i sto miliona eura

Evropska komisija očekuje da krajem decembra budu odobreni prvi projekti iz EU Ekonomsko-investicionog paketa za Zapadni Balkan, a to će biti dio od milijardu i sto miliona eura za ovu godinu od ukupno predviđenih devet milijardi eura do 2027, uz mjere da se do tog roka ukupno privuče još dvadesetak milijardi eura sredstava finansijskih organizacija i privatnog kapitala.

Kako su agenciji Beta rekli izvori u Evropskoj komisiji (EK), neki projekti iz zemalja Zapadnog Balkana su već pristigli u Brisel i svaki od projekata, koji moraju biti “vrlotemeljito pripremljeni”, će biti pojedinačno razmotreni.

Do kraja decembra treba da bude stavljen na snagu i EU fond predpristupne pomoći IPA III od ukupno devet milijardi eura, odobren za razdoblje 2021-2027, iz kojeg će biti finansirani projekti iz Ekonomsko-investicionog paketa, u očekivanju dodatnih sredstava od još 20-ak milijardi eura.

Paketom EU, koji je usvojen još u oktobru 2020. i kojim bi trebalo da se privuku i značajna privatna ulaganja, su kao prioriteti utvreni razvoj ili obnova glavne drumske i željezničke veze, obnovljiva energija i prelazak sa uglja na druge izvore energije, povećanje energetske efikasnosti, smanjenje efekta staklene bašte, upravljanje otpadom i otpadnim vodama, kao i uvođenje širokopojasnog interneta.

Prema objašnjenju zvaničnika EK, posebno je važno da “Zapadni Balkan ostvari klimatske ciljeve EU i usvoji energetske i klimatske težnje Unije da se izbacivanje (CO2) gasova izazvano efektima staklene bašte smanji za 55 odsto do kraja ove decenije…što zahtjeva temeljite preobražaje”.

Za tu svrhu će biti predviđena precizna finansijska sredstva kad su u pitanju teški izazovi poput napuštanja uglja u proizvodnji energije, povećanje nezaposlenosti, poremećaji na tržištu rada, uvođenje taksi na uvoznu robu i električnu energiju koji se proizvode ispod “zelenih standarda” EU.

Utvrđen je i Akcioni plan EU zelenog programa koji do kraja 2024. moraju dostići partneri sa Zapadnog Balkana, čiji su elementi korjenito smanjenje štetnih CO2 gasova, cirkularna ekonomija, očišćenje prirodne okoline, održiva poljoprivreda i zaštita prirode i različitih vrsta biljaka i životinja.

EK je u srijedu saopštila da će zajedno s finansijskim organizacijama uložiti 300 milijardi eura do 2027. godine u izgradnju međunarodnog “Globalnog puta” infrastrukture i povezanosti kroz “pametne, čiste i bezbjedne digitalne, energetske i transportne mreže i ojačati zdravstvo, obrazovanje i istraživačke sisteme u svijetu”, što je u medijima ocijenjeno kao snažno nadmetanje s kineskim “Pojasom i putem”.

“Globalnim putem”, u koji će biti uključene i zemlje Zapadnog Balkana, EU će, kako je navedeno, uz poštovanje evropskih vrijednosti i pravila, ponuditi partnerima ne samo pouzdane finansijske uslove kroz nepovratna sredstva, povoljne kredite, kao i budžetska jemstva za smanjenje rizika za ulaganje, već će staviti na snagu i najviše standarde očuvanja prirodne sredine, socijalnog i strategijskog rukovođenja.