Korejski rat – jedini u kojem Amerika nije pobijedila!
Korejsko poluostrvo, smješteno između Kine, Rusije i Japana, ponovo postaje područje užarene vojno-političke krize iz koje se lako može skliznuti i u veliki rat. Nakon što je Kina nedavno rasporedila 150.000 vojnika na granicu sa Severnom Korejom, a Rusija na svoju granicu sa tom državom poslala vojsku i vojnu opremu, uslijedila je i slična reakcija SAD.
Američki predsjednik Donald Trump naredio je da nosač aviona „USS Carl Vinson“ uplovi u vode oko Korejskog poluotoka. SAD nisu saopćile gdje se tačno nalazi njihova flota niti da li je u dometu sjevernokorejskih projektila, ali je Sjeverna Koreja danas upozorila da svakog trenutka može uslijediti njen vojni odgovor.
Ovim se istorija vraća 64 godine unatrag, kada je primirjem završen trogodišnji rat između Sjeverne i Južne Koreje. Na strani “sjevernjaka” tada su ratovale i Kina i Rusija, dok su “južnjaci” uživali izdašnu pomoć SAD i njenih zapadnih saveznika.
Osim što je ovaj “zaboravljeni rat” jedinstven u današnjem svijetu po tome što primirje, potpisano 1953. godine, nikad nije dobilo i konačni sporazum o prekidu borbi, Korejski rat je još po mnogo čemu bio jedini ili prvi u povijesti ratovanja.
Obzirom da je primirje dogovoreno u pat poziciji, bez teritorijalnih dobitaka ijedne strane, Korejski rat se pamti kao jedini u kojem SAD nisu postigle pobjedu. Cijeni se da je Vašington tada potrošio na ratne operacije čak 67 milijardi dolara, što ga čini najskupljim lokalnim ratom koji su SAD ikad vodile.
Trogodišnji sukob, vođen na teritoriji obje Koreje, odnio je blizu tri miliona ljudskih života (od toga milion civila), a do primirja barem mala oštećenja ostala su na gotovo svakoj zgradi na Korejskom poluostrvu.
Ovaj sukob bio je prvi u istoriji u kojem su korišteni mlazni avioni. Po prvi put su u ratovanju učestvovali i helikopteri, a svoju prvu vojnu operaciju tim ratom su povele pet godina ranije stvorene Ujedinjene nacije. Po odluci Vijeća sigurnosti UN, SAD i njeni saveznici ratovali su u ime svjetske organizacje.
Amerikanci su tokom rata u Koreji izgubili više od 2000 aviona, dok su srušili oko 1000 kineskih i ruskih. Saveznici su tada angažovali i impresivnu flotu od 80 razarača, 16 nosača aviona, 8 krstarica i 4 borbena broda. U ovom ratu korišteno je i biološko oružje.
Najviše što se uspjelo postići u daljem smirivanju nikad zagašene korejske krize, desilo se 1991. kada su dvije države potpisale sporazum o međusobnom neupotrebljavanju sile. U junu 2000. lideri S. i J. Koreje održavaju povijesni trodnevni sastanak u Pjongjangu na kojem potpisuju opredjeljenje prema ujedinjenju i odobravaju spajanje porodica koje su odvojene za vrijeme Korejskoga rata. No, konačni mirovni sporazum nikad nije utačen, a kako vrijeme prolazi on je sve manje moguć.
Novom zapletu kumuju sumnje u tzv. nuklearni program Sjeverne Koreje, zbog koga su protiv ove zemlje uvedene međunarodne sankcije, iako još nije u potpunosti jasno da li Pjongjang posjeduje nuklearno oružje te na koju razdaljinu bi mogao “poslati” atomske bombe koje možda posjeduje.
Povod za nove tenzije je neuspješno lansiranje sjevernokorejskog dalekometnog projektila početkom ovog mjeseca, nakon čega se sve više čuje zveckanje oružja na nekoliko strana. Pri tome je ono sjevernokorejsko najmanje važno. Novi rat, ukoliko do njega dođe, kao i između 1950. i 1953. godine, opet bi se vodio između Amerike i NATO saveza, s jedne, te Kine i Rusije s druge strane.
To ga čini najvećom i najopipljivijom opasnošću od izbijanja trećeg svjetskog rata.
