Katolici danas slave Uskrs, najstariji kršćanski blagdan

Katolici u cijelom svijetu danas slave Uskrs, najveći i najstariji kršćanski blagdan koji se slavi u spomen na Kristovo uskrsnuće, njegovu pobjedu nad smrću i nad grijehom.

Noć uoči uskrsne nedjelje slavi se vazmeno bdijenje, a mnogi smatraju kako je to najbogatiji liturgijski obred u Crkvi.

U zapadnom kršćanstvu priprema za Uskrs je korizma. Ona traje četrdeset dana i obilježena je mirovanjem, tišinom, kajanjem, postom i razmišljanjem i Kristovu životu, poglavito o muci i smrti na križu. Tjedan prije Uskrsa naziva se Velikom sedmicom. On je vrhunac korizme, a započinje Cvjetnicom, nedjeljom muke Gospodnje, kada se slavi Isusov ulazak u Jerusalem. Tada se u crkvu nose grančice na balagoslov/posvetu.

Tokom cijele korizme naročito je intenzivirana pobožnost Križnoga puta koja se održava svakoga petka u večernjim satima, a u mnogim mjestima Križni put se u velikoj procesiji održava upravo na Veliki petak.

CEntralni je dan Velike sedmice Veliki petak, dan na koji je Isus umro na križu. Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Na Veliki petak, ne slavi se euharistijsko (misno) slavlje. Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, da se simbolizira Isusova muka i smrt, a vjernici se u crkvi okupljaju razmišljajući o Isusovoj muci. Post je obavezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Ne jede se meso toplokrvnih životinja niti mesne prerađevine, a dopušten je jedan cjeloviti obrok.

Sam dan Uskrsa posebno je svečan i u porodicma je obilježen bogatim trpezama, obvezno obojenim kuhanim jajima, što je posebna radost za mlade kada se natječe čije je jaje čvršće u običaju “tucanja” kuhanim kokošjim jajima. U nekim mjestima organizira se i pravo natjecanje odraslih u ovoj disciplini.

Za Uskrs se odlazi na jutarnju misu ili se na Veliku subotu odlazi na svečano vazmeno bdjenje. Na sam Uskrs tradicijski se blaguje šunka, često domaći kruh, te slastice.

Hrana se prije blagovanja odnosi u crkvu na uskrsnu misu gdje je svećenik blagoslivlja, a potom vjernici odlaze kućama na uskrsni objed i slavlje. Tradicijska uskrsna jela su: pinca, sirnica, razne uskrsne pogače ukrašene pisanicama, peciva, kuhana šunka i šunka pečena u kruhu s mladim lukom, hrenom i rotkvicama, kuhana kokoš s domaćim rezancima, kuglof, rožata i dr.

Blagdan Uskrs se ne slavi svake godine u isto vrijeme. Katolička crkva slavi Uskrs u prvu nedjelju nakon prvog proljetnog punog mjeseca (uštap). Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. marta i 25. aprila, to znači da blagdan Uskrsa može biti samo unutar tog vremena.

Podrijetlo Uskrsa je u jevrejskom blagdanu Pashe pa su u katoličkoj liturgiji prisutni mnogi biblijski tekstovi koji podsjećaju na izlazak izabranoga naroda iz egipatskoga sužanjstva i prelazak preko Crvenoga mora.