Kako su pripadnici “Balkanskog kartela” uhvaćeni sa tonom kokaina

U akciji kodnog naziva Falkuša, temeljem inicijative hrvatske policije, na Kanarskom otočju zaplijenjena je gotovo tona kokaina, u uličnoj prodaji vrijednog preko 40 miliona eura, izvijestilo je u subotu Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP).

Policija je izvijestila da je “u okviru svojih aktivnosti” prikupila inicijalna saznanja o prekoatlanskom krijumčarenju većih količina kokaina u koje su, kao pripadnici tzv. Balkanskog kartela, aktivno uključeni hrvatski državljani.

Španski policajci uhapsili trojicu muškaraca iz Šibenika, a radi se o Zoltanu K. (42), Marku M. B. (27) i Filipu S. (24) koji su se nalazili na 15-metarskoj jedrilici “Majic” koja je plovila pod hrvatskom zastavom.

Više o cijeloj akciji za RTL Danas govorio je voditelj Službe kriminaliteta droga Dražen Rastović.

– Ovo kriminalističko istraživanje je trajalo otprilike osam mjeseci u saradnji s više država u Evropi i svijetu. Radi se o tri hrvatska državljana koji su s jedrilicom koja je registrirana u RH bila angažirana od balkanskog kartela da iz međunarodnih voda pri zapadnoj Africi prokrijumčare veliku količinu kokaina.

U blizini zapadne Afrike uzeli su od drugog plovila kokain i imali su namjeru prokrijumčariti ga na jednu drugu poziciju. U tome ih je spriječila civilna garda kraljevine Španije, naše kolege i prijatelji koji su učestvovali u toj međunarodnoj operaciji”, rekao je.

Objasnio je i što je to balkanski kartel.

– Balkanski kartel je dinamička zločinačka organizacija u kojoj su pripadnici bivše države. Pretežno se radi o državljanima Crne Gore, Srbije, RH, BiH, Slovenije, a i još nekih država Jugoistočne Europe. Njihov temeljni biznis je krijumčarenje droga, pogotovo kokaina iz Južne Amerike za evropsko ilegalno narkotržište i s tim povezano pranje novca.

Ovisno o količini posla, novca, tržištu, izvoru, angažiraju se kad govorimo o transportu, različiti oblici u ovom slučaju trebalo je angažirati skipere koji su trebali imati određeno znanje i iskustvo i hrabrost da u međunarodnim vodama Atlantskog okeana koje nije malo more preuzmu određenu količinu droge i prevezu je na drugu poziciju – objasnio je Rastović.

Otkrio je i kako su uspjeli uhapsiti i zaplijeniti ovolike količine kokaina.

– Radi se o intenzivnoj, svakodnevnoj komunikaciji međunarodnih policijskih snaga velikog broja država koje se zasniva na povjerenju. Morate imati svoje prijatelje i kolege iz mnogih svjetskih policija kad govorim iz perspektive RH i hrvatskih državljana koji su učestvovali u kriminalnim aktivnostima i to je svakodnevna komunikacija, pored sreće uspjeli u ovakvom jednom uhićenju i zapljeni – kazao je.

Rekao je i kako se na globalnoj razini širi potražnja za drogama.

– Radi se o globalnom trendu. Pored velike potražnje uzrokovanom promocijom trošenja svih vrsta droga, pa i kokaina, kao stila života, možemo primjetiti da respektabilna svjetska tijela koja se bave tom problematikom bilježe veliki porast proizvodnje kokaina u tri južnoameričke države – Peru, Bolivija, pogotovo Kolumbija gdje je proizvodnja u zadnjih par godina skočila 140 posto.

Po zadnjim podacima tijela za borbu protiv droga sa sjedištem u Beču, južnoameričke države proizvode više od 2.000 tona kokaina i velika količina završi na evropskom tržištu. Putevi su direktno iz Južne Amerike na ulazne luke u Europi koje se nalaze u Španiji, Belgiji ili Nizozemskoj. Krijumčari se i na drugi način, poštom, zračnim putem.

Da biste imali sve podatke, trebate imati podatke i od zdravstveno-socijalnog sistema i sustava istraživanja otpadnih voda. Krucijalna stvar nije toliko u količini zapljenjene droge već u skupljanju dokaza u takvoj međunarodnoj akciji i državnoodvjetničkoj suradnji jer bez toga nema ni zapljena ni respektabilnih dokaza.

Zatvaranjem tih nositelja organiziranog kriminala i ono što je najbitnije oduzimanje protupravne imovinske koristi od njih jer na takav način neće biti daljnje ilegalne dostave na tržište od istog kriminalnog udruženja, a mislim da hrvatska policija u saradnji s međunarodnim radi dobra kriminalistička istraživanja – zaključio je.