Kako Peking reaguje na Prigožinovu pobunu: Je li Rusija i dalje pouzdan partner?

Nakon kratke pobune ruske plaćeničke vojske Wagner tokom vikenda, ruski predsjednik Vladimir Putin i Kremlj pokušali su prikazati atmosferu stabilnosti usred onoga što je izgledalo kao ozbiljna prijetnja Putinovoj moći.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u nedjelju da je Wagnerova pobuna „razotkrila slabost“ Putinovog režima. Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je da je incident pokazao „prave pukotine” u autoritetu ruskog predsjednika i da je bio „direktan izazov” Kremlju.

No Kina, Putinov najvažniji međunarodni saveznik, umanjuje važnost ove pobune. Ministarstvo vanjskih poslova u Pekingu je u saopćenju od dvije rečenice objavljenom u nedjelju (25.6.) ocijenilo da je to „unutrašnja stvar Rusije”. „Kao prijateljski susjed i sveobuhvatan strateški partner u novoj eri, Kina podržava Rusiju u održavanju nacionalne stabilnosti”, navodi se u saopćenju.

Kina podržala rukovodstvo u Moskvi

Global Times, kineski državni tabloid, objavio je u nedjelju članak u kojem odbacuje ideju da je Wagnerova pobuna potkopala Putinovu poziciju, pozivajući se na kineske stručnjake koji su te tvrdnje nazvali zapadnim „puštanjem mašti na volju“. Također je pohvalio Putinove „odlučne akcije“ u gušenju pobune, piše Deutsche Welle.

„Kremlj održava snažnu sposobnost odvraćanja, što će dodatno povećati njegov autoritet“, navodi se u uvodniku. Ti navodi uslijedili su nakon što je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Andrej Rudenko otputovao u Peking kako bi se sastao s kineskim ministrom vanjskih poslova Qinom Gangom i njegovim zamjenikom Maom Zhaoxuom.

Nije jasno kada je Rudenko stigao u Peking i je li njegov posjet Kini bio odgovor na pobunu. Poslije sastanka, Rusija je u saopćenju navela da je Kina podržala rukovodstvo u Moskvi.

“Partnerstvo bez ograničenja”

Prije nego što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu u veljači 2022. godine, kineski predsjednik Xi Jinping sastao se s Putinom tokom Zimskih olimpijskih igara u Pekingu i iskoristio priliku da proglasi partnerstvo „bez ograničenja“ između njihovih nacija, rugajući se SAD-u i NATO-u zbog „poticanja antagonizma i konfrontacije”.

Dok se ruski rat u Ukrajini nastavlja, Peking nije eksplicitno osudio, ali ni podržao rusku invaziju. Tako, naime, glasi odgovor i onda kada zemlje poput Sjedinjenih Država ili Njemačke pozovu Kinu da izvrši veći pritisak na Putina da okonča sukob.

Kina je u februaru objavila dokument sa stavom o „političkom rješavanju ukrajinske krize“, pozivajući na „efikasno očuvanje suvereniteta, neovisnosti i teritorijalnog integriteta svih zemalja”.

Druge, jedva skrivene poruke u tom dokumentu bile su usmjerene prema zapadnim zemljama i NATO-u: odbacuju se jednostrane sankcije i „jurisdikcija duge ruke“, kao i „jačanje ili širenje vojnih blokova“ radi postizanja regionalne sigurnosti.

Je li Rusija i dalje pouzdan partner Pekingu?

Iako stavovi Kine u tom dokumentu ukazuju da Peking ostaje ideološki usklađen s Rusijom u suprotstavljanju Washingtonu i njegovim evropskim saveznicima, nedavna pobuna skrenula je pažnju na uvjete kineskog partnerstva s Moskvom. No ostaje da se vidi hoće li jedan incident promijeniti kalkulaciju kineskog predsjednika Xija Jinpinga u njegovom odnosu s Putinom.

„Pretpostavljam da se to svodi na ulogu koju Xi vidi za Rusiju”, kaže Ja Ian Chong, vanredni profesor političkih znanosti na Nacionalnom sveučilištu u Singapuru. Ako Kina jednostavno treba „Rusiju koja odvlači pažnju Sjedinjenih Država i njihovih saveznika, onda za tu svrhu može biti dovoljna i slaba, podijeljena i remetilačka Rusija“, ocjenjuje on za DW.

Ako bi postojao i „neki drugi akter u Rusiji koji bi bolje mogao držati zemlju na okupu i održavati partnerstvo u skladu sa stavom Kine prema zapadnim silama, Peking bi potencijalno mogao i promijeniti svoju podršku”, rekao je Ja Ian Chong. „Takva alternativa u ovom trenutku nije vidljiva. Putin u ovom trenutku za Kinu i dalje djeluje kao najbolji partner u Rusiji.”

Lekcije za Kinu?

„Wagnerova pobuna služi kao upozorenje za Xija Jinpinga”, ukazuje Tzu-yun Su, viši naučni saradnik na tajvanskom Institutu za istraživanje nacionalne odbrane i sigurnosti. On u izjavi za tajvansku novinsku agenciju kaže da se i Kina, poput Rusije, suočava s mnogim problemima, uključujući i ekonomske poteškoće, nezaposlenost i pad broja stanovnika.

Što se tiče praktičnih pouka koje bi Kina mogla izvući iz Wagnerove pobune, Chong smatra da to potvrđuje da „najviše rukovodstvo treba imati čvrstu kontrolu nad vojskom i sigurnosnim službama”.

„Xi se već kretao u tom pravcu nakon dolaska na vlast”, naglašava Chong. „Pobuna će ga vjerovatno ohrabriti da i dalje ide tim putem.”