Kako je Srbin optužen za bijeg iz zatvora u Italiji završio u ruskom kampu na Sjevernom polu

Srbin odjeven u crno-zlatno zimsko odijelo izišao je 14. aprila 2023. godine na neplodno, snježno prostranstvo, na 90 stepeni sjeverne širine, i pridružio se u plesnom kolu grupi od oko 20 ruskih dostojanstvenika i uposlenika hitne pomoći.

Bio je to Srđan Lolić, malo poznati biznismen koji je sjedio u upravnom odboru jednog beogradskog hotela i sada tvrdi da je prvi Srbin koji je stigao do Sjevernog pola, piše Radio Slobodna Evropa. Putovao je kroz grad Katanga, maleno naselje na poluotoku na sjevernom vrhu prostrane sibirske regije Krasnojarsk, i sezonski ledeni kamp poznat kao Barneo koji je pod kontrolom švicarske firme.

Nešto manje od tri sedmice ranije, Lolić je bio puno južnije, i vozio se po predgrađu Milana u limuzini Audi A8. On je bio tamo, navode italijanski tužitelji u optužnici, kao dio odvažne zavjere da se pomogne poslovnom čovjeku, sinu ruskog guvernera odlikovanog u Kremlju, da pobjegne iz kućnog pritvora koji je odredila Italija, a koji je zatražilo Ministarstvo pravosuđa Sjedinjenih Američkih Država.

Protiv poduzetnika Artyoma Ussa Sjedinjene su Države u septembru 2022. godine podigle optužnicu za krijumčarenje vojne tehnologije u Rusiju, a tužitelji su tražili njegovo izručenje u Sjedinjene Države.

Njegov otac, Aleksandr Uss, bio je guverner regije Krasnojarsk, za koju su ruski dužnosnici nadali da bi je mogli kapitalizirati zbog potražnje avanturističkih turista i naučnika koji žele da putuju i istražuju polarne regije.

Italijanski su tužitelji 14. juna 2024. najavili hapšenje još jedne osobe – politički povezanog ruskog biznismena koji živi u Švicarskoj – sve u vezi s Ussovim bijegom iz italijanskog kućnog pritvora.

Prema video snimci koju su objavili ruski državni TV kanali i zamjenik guvernera Krasnojarske oblasti, Lolić je uživao na Sjevernom polu, držeći se za ruke sa zamjenikom guvernera dok je plesao.

Kasnije se hvalio svojim putovanjem, tvrdeći da je prvi Srbin koji je ikada putovao na Sjeverni pol.

Kako je Lolić, nepoznati biznismen za kog se ne zna da je učestvovao u polarnim istraživanjima ili bez poznate povijesti veza s ruskim političarima ili diplomatama, završio kao dio ruske ekspedicije na Sjeverni pol ostaje obavijeno velom tajne.

Nije odgovorio na više e-mailova.

RFE/RL je bezuspješno pokušavao doći do njega preko beogradskog hotela u kojem je bio član uprave samo dvije sedmice prije Ussova bijega.

Ali njegovo putovanje Sjevernim polom dio je priče pune preokreta o ruskom polarnom istraživanju u postsovjetskoj eri, povijesti koja je privukla velika ega, ambiciozne istraživače, bogate poslovne ljude i rusku vladu.

Italijanski posao

Bijeg Artyoma Ussa iz italijanskog kućnog pritvora bio je vrlo neugodan za italijanske vlasti. Biznismen čija je porodica ulagala u hotele, nekretnine i drugu imovinu, uhapšen je dok je polijetao s milanskog aerodroma prethodne godine, 17. oktobra 2022.

Američko ministarstvo pravosuđa tražilo ga je na temelju tjeralice, koje je optužilo njega, još jednog Rusa i nekoliko drugih kao dio sheme za krijumčarenje tehnologija dvostruke namjene u Rusiju, izbjegavajući zapadne sankcije.

Dio te tehnologije, rekli su američki tužitelji, završio je u oružju korištenom u ruskom ratu protiv Ukrajine.

Dan nakon što je italijanski sud odobrio njegovo izručenje, 22. marta 2023. godine, Uss je nestao iz svoje vile na južnoj periferiji Milana, skinuvši narukvicu za elektroničko praćenje čije nošenje je naredio sud. Ponovno se javno pojavio u Rusiji dvije sedmice kasnije.

U roku od nekoliko mjeseci, italijanske su vlasti najavile krivične prijave protiv šest osoba optuženih da su pomogle Ussu u bijegu. Tri se nalaze u policijskom pritvoru – u Hrvatskoj, Italiji i Sloveniji, a najmanje jedan čeka na izručenje Sjedinjenim Državama. Sedmu osobu, Dmitrija Chirakadzea, italijanska je policija uhapsila 14. juna.

Lolićevo trenutno boravište nije poznato.

Ali 14. aprila 2023. godine, 22 dana nakon što je Uss pobjegao, bio je na Sjevernom polu. Tamo je stigao preko Barnea.

‘Izgubio je kontrolu nad Barneom’

Decenijama su sovjetski i ruski naučnici, da ne spominjemo vojne planere, bili pioniri u korištenju plutajućih baza, izgrađenih na lebdećem morskom ledu, kako bi održali prisutnost u polarnim vodama.

Inženjeri su koristili teške teretne avione poput Ilyushin-76 za transport opreme poput buldožera, generatora i drugih mašina, raščišćavanje piste i postavljanje malog šatorskog grada. Manji avioni, kao što su Antonov-72 i helikopteri Mi-8, prevoze ljude u i iz različitih pomorskih baza.

Ledena stanica Barneo bila je jedna od najpoznatijih. Dva francuska istraživača, Bernard Buigues i Christian de Marliave, sredili su logistiku i infrastrukturu 1990-ih, u vrijeme kada su mnoge ruske naučne organizacije bile gotovo bankrotirane nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Buiguesu se pripisuje nekoliko velikih paleontoloških otkrića vunastih mamuta koji su bili smrznuti u sibirskom permafrostu.

Ruski biznismen i pilot Aleksandr Orlov preuzeo je upravljanje Barneom 2002. godine. Uslovi nisu bili posve jasni. Jedna objava na blogu posvećenom polarnom istraživanju sugeriše da to nije bilo dobrovoljno.

Biografija švedskog milijardera i polarnog avanturiste Frederika Paulsena, koji je godinama kasnije sam kupio Barneove operacije, također sugeriše da je Orlovljevo preuzimanje bilo neprijateljsko i da je Buiguesu fizički prijećeno.

“Rečeno mi je: možete spasiti mamute, ali ne dirajte više Sjeverni pol”, citiran je Buigues u knjizi iz 2015., čiju je rusku verziju izdala Paulsenova izdavačka kuća.

“Bila su to teška vremena za mladi i još divlji ruski kapitalizam, s preraspodjelom vlasništva i oštrom, ako ne i brutalnom konkurencijom”, dodao je.

“Izgubio je kontrolu nad bazom Barneo”, piše u knjizi.

Prema Paulsenovoj knjizi i drugim navodima polarnih avanturista, Francuzi su nastavili raditi u regiji, koristeći neke ruske resurse, poput helikoptera, radeći paralelno s operacijom Barneo.

Međutim, u martu 2005. njihova firma za logističku podršku, nazvana Cerpolex, prisilila je tri polarne ekspedicije da prerano prekinu svoja putovanja.

Uzrok je, napisao je jedan od organizatora ekspedicije u postu na blogu, “spor između logističkih operatera koji je doveo do situacije u kojoj se više ne može jamčiti sigurnost ekspedicije(a).”

Ni Buigues ni de Marliave nisu bili dostupni za komentar.

Kraljevski posjetitelji i politika morskog dna

Gotovo dvije decenije, Barneo – svake godine tokom nekoliko sedmica oko aprila kada je zimi led bio dovoljno debeo da na njemu može stajati teška oprema – bio je nadmoćna kapija za putnike koji su išli na Sjeverni pol: naučnike, istraživače, pustolove, čak i vojne trupe.

Rusko ministarstvo odbrane organiziralo je nekoliko vrlo popularnih izleta u Barneo. Jedna je 2016. godine uključivala jedinice specijalnih snaga iz Čečenije.

No većina posjetitelja tog mjesta koje se nalazi otprilike 100 kilometara od Sjevernog pola, ovisno o ledenim uvjetima, bili su turisti, od kojih su većina bili stranci, prema jednom naučniku koji je proveo nekoliko sezona u Barneu kasnih 2000-ih. Većina tih stranih posjetitelja putovala je u ledeni kamp preko Spitsbergena, otoka u norveškom arhipelagu Svalbard.

U svojim memoarima iz 2023. britanski princ Harry opisao je putovanje u Barneo tokom dobrotvornog putovanja na Sjeverni pol.

Monegaški knez Albert II također je posjetio kamp 2006. godine. Posjetili su ga neki ruski poslovni ljudi i političke ličnosti, uključujući i sadašnjeg šefa moćne Federalne sigurnosne službe.

Orlov je umro od srčanog udara u maju 2017. godine, samo nekoliko dana nakon završetka sezone u ledenom kampu. Vlasništvo je prešlo na njegovu udovicu Irinu, koja je nadgledala logorovanje sljedeće godine, kada su stotine turista pohrlile na to mjesto.

Barneo je krajem 2018. godine prodan Paulsenu, koji je nasljednik farmaceutske kompanije, i koji je potrošio značajne količine novca ulažući u polarne avanture, a da ne spominjemo turističku infrastrukturu u Rusiji.

Osnovana je nova pravna osoba Barneo LLC u stopostotnom vlasništvu švicarske firme Barneo AG koju kontrolira Paulsen. Robna marka Barneo također je preregistrirana na švicarsku pravnu osobu Polar Holdings, također u vlasništvu Paulsena.

Sa svoje strane, Paulsen je stekao slavu desetak godina ranije.

Dvije ruske podmornice Mir zaronile su na dubinu od 4.261 metar, na dno Arktičkog mora, te postavile rusku zastavu od titana kao dio ruskih nastojanja da zauzmu pravo na morsko dno.

Incident su neke zapadne zemlje ismijale kao neozbiljan trik, ali je unutar Rusije pozdravljen kao trijumf.

Primarna podmornica je nosila slavnog ruskog istraživača po imenu Artur Chilingarov, koji je bio na čelu Ruskog geografskog društva, a kasnije mu je predsjednik Vladimir Putin dodijelio medalju za postavljanje zastave.

Chilingarov je preminuo 1. juna 2024.

Paulsen je bio u drugoj podmornici. On je platio 1,5 miliona dolara za iskustvo putovanja na morsko dno. Sljedeće godine odlikovan je medaljom koju mu je uručio lično Putin. Također je postao član odbora Ruskog geografskog društva, a 2008. godine imenovan je počasnim konzulom Rusije u švicarskom gradu Lausanne.

‘Ko je rekao da je Sjeverni pol jednostavan?’

Posljednjih godina stjecaj događaja učinio je operacije u Barneu nemogućima: klimatske promjene i toplije polarne temperature, ograničenja vezana uz COVID-19, ruska invazija Ukrajine 2022. godine, zapadne sankcije.

Ledeni kamp nije se otvorio 2019. godine prvi put od 2002., zbog spora oko korištenja ukrajinskih aviona Antonov.

Nesigurnost je još više pritisnula Barneo i ruski polarni turizam, iako Kremlj ulijeva novac u svoje sjeverne regije kako bi pokušao iskoristiti otapanje leda na sjeveru.

Paulsen je u međuvremenu nastavio sa svojim ulaganjima. Već je uložio u izdavačku kuću specijaliziranu za knjige na ruskom jeziku o Arktiku i Antarktiku i izgradio pregršt klinika za neplodnost.

Otputovao je u glavni grad Krasnojarsk u aprilu 2021. godine gdje se sastao s tadašnjim guvernerom Aleksandrom Ussom, koji se javno hvalio svojim prijateljstvom s Putinom. Uss i Paulsen razgovarali su o razvoju direktne rute do Sjevernog pola preko Khatange, navodi se u vladinom saopćenju.

Paulsen je uložio u rekonstrukciju i rebranding dotrajalog hotela u Khatangi – koji se sada zove Mamont Inn, referenca na rusku riječ za “mamuta”.

Također je kupio avion An-74 za prijevoz turista i drugih u Barneo, navodi se u saopćenju za javnost. Već nekoliko godina njegova firma proizvodi liniju vrhunskih ruskih votki, također nazvanih Mamont.

Paulsen nije odgovorio na e-mailove poslane njegovoj firmi i njegovim dobrotvornim fondacijama, a RFE/RL nije mogao doći do čelnika Barneo AG, firme koja je vlasnik ledenog kampa.

Objava na ruskom jeziku Paulsenove izdavačke kuće objavljena 14. maja opisuje dio povijesti Barnea i nedavne probleme koje je kamp imao.

“Frederik Paulsen godinama je puno ulagao u održavanje firme, vjeruje u svoj posao i nije spreman odustati. Odlučio je da je u trenutnoj situaciji potrebno sve aktivnosti prenijeti u Rusiju”, stoji u objavi na ruskoj društvenoj mreži VK, prije opisa Paulsenovog ulaganja u Khatangu.

“Paulsenova firma pokušava riješiti sve probleme – od podrške za vize do izdavanja privremenih bankovnih kartica koje turisti mogu koristiti za plaćanje ovdje”, stoji u objavi.

“Ali ko je i kada rekao da je Sjeverni pol jednostavan?”

Uđi Srbine

Dok se Barneo pripremao za otvaranje sezone, norveške su vlasti 16. marta 2023. godine odbile dopuštenje avionima Antonov da iskoriste zračni prostor Svalbarda za letove u i iz Barnea, navodeći zabrinutost za okoliš. Taj je potez učinio gotovo nemogućim da se Barneo otvori za pun rad.

Sedmicu kasnije, oko 3.700 kilometara jugozapadno od Svalbarda, Artyom Uss pobjegao je iz italijanskog kućnog pritvora.

Srđan Lolić bio je u Srbiji malo poznati 51-godišnji biznismen koji je do 9. februara 2023. godine sjedio u Upravnom odboru beogradskog hotela Putnik Inn. Ima ograničen javni profil na društvenim mrežama, a nema javnih naznaka da je bio polarni avanturist ili uopće zainteresiran za ekstremne sportove ili putovanja.

Ali u nizu objava na društvenim mrežama proruskog parlamentarca u Crnoj Gori 14. aprila 2023., Lolić je prikazan u posjeti ruskim polarnim regijama.

U jednom je prikazan kako stoji ispred aviona An-72, registriranog za vojnu transportnu jedinicu baziranu u južnom ruskom gradu Tveru, na ledenoj pisti, u nečemu što izgleda kao ledeni kamp Barneo.

“Ovo je prvi Srbin u historiji koji je podigao srpsku zastavu na Sjevernom polu. Kapa dole Srđane!”, napisao je u opisu fotografije zastupnik Vladislav Dajković.

View this post on Instagram

A post shared by Vladislav Dajković (@dajkovic)

U nizu drugih fotografija i videa koje je objavio Sergej Ponomarenko, zamjenik guvernera Krasnojarska, Lolić se može vidjeti kako pleše u kolu, sa grupom drugih posjetitelja, neki iz čarter avionske kompanije, neki iz ruskog Ministarstva za vanredne situacije.

Lolić drži Ponamarenka za ruku dok grupa pleše.

U drugom videu, koji je objavila ruska državna televizija, Lolić je nakratko prikazan sa grupom ljudi koji drže različite zastave, uključujući i onu posvećenu Sibirskoj vatrogasnoj i spasilačkoj akademiji.

U saopćenju za javnost koje je objavila akademija navodi se da je njeno izaslanstvo proputovalo “više od 4.000 kilometara” od Khatange do baze Cape Baranov na arhipelagu Severnaja Zemlja:.

“Sljedeća stanica bio je kamp za splavarenje Ekspedicijskog centra Barneo Ruskog geografskog društva, zatim smo helikopterom otišli na sam Sjeverni pol, gdje je u svečanoj atmosferi podignuta zastava”, navodi se.

U intervjuu za Srpski telegraf sedmicama kasnije, Lolić je opisao svoje putovanje.

“Pošto sebe smatram patriotom, a i to mi je bio jedan od glavnih razloga da se upustim u ekspediciju, iznio sam srpsku zastavu i postavio sam je na nultu tačku. Na taj način sam želio da cijelom svijetu predstavim našu zemlju. Tako da mi je bila čast što sam predstavljao Srbiju kao čovjek i avanturista”, kazao je za Telegraf.

Lolić je rekao da je po povratku sa sjevera doletio u prijestolnicu Krasnojarska, te večerao i prisustvovao službi u pravoslavnoj crkvi s Aleksandrom Ussom, kojeg američke vlasti nazivaju Putinovim “bliskim saveznikom” i koji je pet dana nakon intervjua s Lolićem objavio ostavku na mjesto guvernera Krasnojarska.

Sada je zastupnik u gornjem domu ruskog parlamenta.

Lolić nije bio dostupan za komentar, a nije poznato gdje se trenutno nalazi.