Kako je narod Južne Koreje odbacio vojno stanje

Poraženi južnokorejski predsjednik Yoon Suk-yeol proglasio je u utorak vanredno stanje u izvanrednom pokušaju da konsoliduje svoju vlast. Međutim, nakon što je Nacionalna skupština Južne Koreje jednoglasno izglasala odbijanje tog poteza, Yoonov samopuč završio se ponižavajućim neuspjehom, piše Foreign Policy.

Yoon je pokušao upotrijebiti vojsku Južne Koreje kako bi spriječio Narodnu skupštinu da glasa, ali su političari iz svih strana prkosili tom potezu, a demonstranti su formirali ljudske barikade protiv vojnika. Da su trupe poslušale Yoona, kriza bi se mogla razviti, uključujući sukobe između vojske i javnosti. Umjesto toga, vojska se povukla iz Narodne skupštine, a Yoon je najavio da će ujutro službeno ukinuti vanredno stanje. Kriza će se sada vjerovatno završiti Yoonovim opozivom, prenosi N1.

Yoon je sa zakonodavnim tijelom zbog budžeta bio u političkom sukobu koji je eskalirao prošle sedmice, a njegova Stranka moći naroda pretrpjela je velike gubitke na izborima ove godine, dok Demokratska stranka sada ima čvrstu većinu. Yoon je citirao sukob u svojoj objavi od utorka, rekavši da je to “jasno antidržavno ponašanje koje ima za cilj podsticanje pobune” i optužujući Demokratsku stranku da predstavlja “besramne pro-sjevernokorejske antidržavne snage“.

Nema vojne krize

Yoonovo proglašenje vanrednog stanja bio je krajnje neočekivan potez.

Mjesecima su kružile glasine da bi Yoon mogao napraviti takav pokušaj, ali glavni politički analitičari su ih opisali kao marginalne teorije zavjere. Vojno stanje pod južnokorejskom demokratijom zamišljeno je samo kao odgovor na rat ili veliku konfrontaciju sa Sjevernom Korejom. Ali dok je Pjongjang posljednjih mjeseci poduzeo neke zabrinjavajuće korake – uključujući slanje vojnika da pomognu u ratu Rusije u Ukrajini – nema vojne krize.

Član 77. Ustava Južne Koreje daje predsjedniku mogućnost da proglasi vanredno stanje i privremeno izvrši “specijalne mjere” u pogledu govora, okupljanja i drugih sloboda tokom vanrednog stanja u državi. Ali Narodna skupština također ima pravo zahtijevati od predsjednika da ukine vanredno stanje jednostavnim glasanjem, kao što je to učinila samo nekoliko sati nakon Yoonove objave.

Po ustavu, Yoon je bio dužan da se povinuje zakonodavnom tijelu, ali je preduzeo korake da pokuša spriječiti njegovo djelovanje. Načelnik južnokorejske vojske Park An-soo, Yoonov saveznik i imenovani komandant vanrednog stanja, izdao je proglas da blokira političke aktivnosti, uključujući i aktivnosti Narodne skupštine, i preuzima kontrolu nad medijima. Južnokorejski mediji nisu se povinovali, dok je lider Demokratske stranke Lee Jae-myung zatražio i od političara i od javnosti da se okupe u zgradi Narodne skupštine u Seulu.

Upotreba vojske protiv Narodne skupštine vjerovatno je nezakonita čak i pod uslovima vanrednog stanja u Južnoj Koreji, budući da član 77 dozvoljava predsjedniku samo da preduzme mjere koje utiču na izvršnu i sudsku vlast, a ne na zakonodavnu vlast. Kako navodi FP, Yoon je pokušavao izvesti samopuč u kojem trenutni vođa preuzima diktatorsku vlast.

“Očajnički potez”

FP navodi da je proglašenje vanrednog stanja bio “očajnički potez nepopularnog političara” koji se borio s krizom od parlamentarnih izbora u Južnoj Koreji u aprilu. Yoon, koji je preuzeo dužnost u maju 2022. godine, suočava se sa ozbiljnim skandalom o trgovanju uticajem, što je doprinijelo njegovom slabom rejtingu. U posljednje vrijeme redovno na anketama osvaja ispod 20 posto podrške javnosti.

Ipak, Yoon je zadržao publiku u Washingtonu zbog svog oštrog stava prema Sjevernoj Koreji. “On je skoro uvijek bio krajnje nepopularan”, rekao je Karl Friedhoff, saradnik za politiku Azije u Savjetu za globalne poslove u Čikagu.

“Ali za ljude u Washingtonu, govorio je i radio sve prave stvari. Vratio se hladnoratovskoj retorici – nazivajući, na primjer, naprednjake simpatizerima Sjeverne Koreje. To je nešto što je u skladu sa stavom mnogih u Washingtonu o [bivšem južnokorejskom predsjedniku] Moon Jae-inu“, objasnio je on.

Mnogi u Yoonovoj stranci najavili su svoje protivljenje vanrednom stanju u Južnoj Koreji, uključujući lidera Han Dong-hoona, a konačno glasanje za poništavanje deklaracije bilo je jednoglasno među svih 190 članova koji su došli do zakonodavnog tijela da glasaju. Iako je Han bio Yoonov štićenik, on se u posljednjih godinu dana pojavio kao politički rival.

Članovi Partije narodne moći, kao što je Han, vjerovatno će se pridružiti opoziciji u opozivu predsjednika, za koji je potrebno da 200 od 300 članova glasa za opoziv.

“Očekujem da će ovaj potez dati opoziciji – koja je u dobroj poziciji da osvoji Plavu kuću 2027. – još više zamaha“, rekao je Robert Manning, saradnik u Stimson centru.

Južnokorejska javnost okupila se u velikom broju u znak protesta protiv Yoonova poteza i vjerovatno će ostati na ulicama dok on ne ode. Ideja o vanrednom stanju je krajnje nepopularna u Južnoj Koreji, gdje se mnogi stariji ljudi sjećaju upotrebe ove mjere 1980. godine pod vojnom diktaturom Chun Doo-hwana, generala koji je preuzeo vlast nakon ubistva bivšeg diktatora Park Chung-heea. U maju 1980. južnokorejska vojska je ubila desetine demonstranata u Gwangjuu, događaju koji se sada obilježava u Južnoj Koreji.

Narod Južne Koreje ima iskustva s organizovanjem protesta

Južna Koreja također ima efikasnu i sofisticiranu infrastrukturu za proteste, izgrađenu na iskustvu života pod diktaturom, decenijama protesta protiv prisustva američke vojske u zemlji i masovnom pokretu koji je srušio konzervativnu predsjednicu Park Geun-hye 2017. kada je više od 16 miliona ljudi izašlo na ulice.

Regruti, koji možda nisu spremni kao drugi vojnici da upotrebe silu protiv demonstranata, čine tanku većinu u vojsci Južne Koreje. Park je pokušala iskoristiti tadašnju Komandu za sigurnost odbrane, kontraobavještajnu snagu, da potisne svoje političke neprijatelje i bila je blizu pokušaja uvođenja vanrednog stanja usred protesta 2016. godine.

Malo je vjerovatno da je američka politika igrala veliku ulogu u Yoonovoj odluci da proglasi vanredno stanje. Iako je južnokorejska vlada pokušala izgraditi veze s novoizabranim predsjednikom SAD Donaldom Trumpom, predsjedniku Joeu Bidenu još je ostalo više od mjesec dana na funkciji; događaji u Seulu će se vjerovatno odigrati brzo. Bidenova administracija izdala je izjavu u kojoj nije izrazila podršku Yoonu, ali ga nije ni direktno osudila.

Kako piše FP, jedna od posljedica neuspjelog puča bit će potkopavanje napora SAD-a u pomirenju Japana i Južne Koreje, u kojem je Yoon odigrao glavnu ulogu – što ga je i politički koštalo kod kuće.

“U Washingtonu jednostavno nije bilo dovoljno razmišljanja o tome kako će neuspjeh unutrašnje politike imati negativne efekte na vanjsku politiku“, rekao je Friedhoff.