Kada ćemo ponovo moći u Njemačku?

Granice Njemačke ponovo će biti otvorene u ponedjeljak za državljane tridesetak zemalja, ali ne i za državljane cijele regije Zapadnog Balkana. I dok će državljani Hrvatske i Slovenije moći nesmetano da putuju u Njemačku, rampa koja je spuštena zbog pandemije korona virusa još nije podignuta za državljane Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Albanije, pa čak i Crne Gore u kojoj više nema oboljelih od COVID-a 19, piše Al Jazeera Balkans.

Štaviše, zvanični Berlin je proteklih dana ove zemlje svrstao u grupu od više od 160 zemalja za koje je do kraja avgusta produžio upozorenje svojim građanima da u njih ne putuju zbog pandemije korona virusa.

Iako su pojedini mediji u regiji objavili da je ovim do kraja avgusta produžena i zabrana dolaska iz ovih zemalja u Njemačku, ta odluka uopšte još nije donesena. Naime, ograničenje za ulazak u Njemačku iz praktično cijelog sveta, osim iz tridesetak zemalja, produženo je zasad do kraja juna.

Njemački savezni ministar unutrašnjih poslova Horst Seehofer je izjavio da će o regulisanju ulazaka iz trećih zemalja Njemačka vlada razgovarati “najkasnije sljedeće srijede” kada se, inače održava redovna sjednica kabineta kancelarke Angele Merkel.

Da postoje šanse da od sljedećeg mjeseca u Njemačku bez problema mogu da dođu i državljani naše regije ukazuje preporuka Evropske komisije državama članicama Šengenskog sporazuma da “od 1. jula ukinu ograničenja za putovanja u EU državljanima Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, budući da je njihova epidemiološka situacija slična ili bolja nego u EU”.

Budući da je Komisija ovakvu preporuku dala samo za zemlje ove regije, očekuje se da bi Berlin možda mogao da donese odluku da za ove zemlje u potpunosti ukine postojeća ograničenja.

Malobrojni izuzeci od zabrane ulaska

Već tri mjeseca iz zemalja regije u Njemačku mogu da uđu samo državljani Njemačke, potom državljani regije koji već imaju njemačku boravišnu dozvolu ili oni sa radnom vizom ali sa već prijavljenim prebivalištem u Njemačkoj. Svi oni, međutim, po dolasku moraju 14 dana da provedu u kućnoj samoizolaciji.

Svima ostalima je ulazak suštinski zabranjen. Čak i onima koji su dobili njemačku nacionalnu vizu, ali se prije izbijanja pandemije nisu još preselili u Njemačku i prijavili adresu stanovanja.

Međutim, postoji nekoliko izuzetaka. Ulazak je moguć za one osobe iz regije čiji supružnik ili dijete ima njemačko državljanstvo, pa čak i u slučajevima kada je to prvo spajanje porodice u Njemačkoj. Osim toga, moguća su i putovanja iz ličnih razloga zbog hitnog slučaja, poput smrti člana porodice ili sudskog procesa, ali tu konačnu odluku o dozvoli ulaska u Njemačku daje službenik pogranične policije na granici prilikom pasoške kontrole. Iz ovih ograničenja su izuzeti i medicinski radnici.

Ova ograničenja oneogućavaju bilo kakva turistička putovanja, kao i posjete rodbini i prijateljima. Ta pravila do ponedeljka važe i za državljane EU pa su tako mediji u regiji prenosili neprijatna iskustva državljana Hrvatske, koji su se uputili u Njemačku jer su tamo dobili posao, ali ih pogranična policija na aerodromu nije pustila u zemlju jer nemaju prijavljeno adresu boravka u Njemačkoj.

Automatski karantin ako se pogorša situacija

Čak i ako Berlin od sljedećeg mjeseca dozvoli dolaske iz zemalja regije, i za njih će važiti ista pravila kao i za zemlje EU, kao i Veliku Britaniju, Norvešku, Lihtenštajn, Švajcarsku i Island.

Ovoga puta to podrazumijeva da ukoliko u nekoj od tih zemalja u posljednjih sedam dana bude zabilježeno više od 50 novozaraženih od COVID-a 19 na 100.000 stanovnika automatski će biti aktivirana obaveza da svi koji dolaze iz te zemlje moraju poslije ulaska u Njemačku da odu u obaveznu kućnu samoizolaciju od 14 dana.

Obaveza karantina će se uvoditi bez prethodne najave tako da u slučaju da se naglo pogorša epidemiološka situacija u nekoj zemlji, to putnike može da zatakne bukvalno na aerodromu u Njemačkoj. Primjera radi, za Srbiju bi ta granica iznosila oko 3.500 novozaraženih u sedam dana, za Hrvatsku nešto više od 2.000, za BiH oko 1.650 a za Crnu Goru oko 310.

S druge strane, još je neizvjesno da li će Njemačka zemlje Zapadnog Balkana ukloniti sa liste onih za koje svojih građanima, zbog pandemije, ne preporučuje putovanje do kraja avgusta.

Opravdavajući ovu listu od oko 160 zemalja, njemački šef diplomatije Heiko Maas je rekao da za razliku od “naših evropskih komšija, ostatak svijeta još nema sveobuhvatne i pouzdane baze podataka (o broju zaraženih), kriterijume i procese kordinacije, koji bi ponovo omogućili neograničena putovanja bez nekontrolisanog rizika”.

“Ne možemo i nećemo da rizikujemo da se u toku leta Nijemci ponovo budu zaglavljeni širom svijeta ili da sa odmora neprimijećeno donesu virius u Njemačku”, rekao je Maas. “Do septembra ponovo čemo provjeravati opravdanosti upozorenja za putovanja (u ove treće zemlje), a uvijek će ključni kriterijum biti sigurnost putnika”.

Izuzeci iz ovog pravila za treće zemlje određivat će Njemačko ministarstvo spoljnih poslova. Njihova procjena biće zasnovana ne samo na tome kolika je razmjera infekcije u konkretnoj zemlji, već i koliki su njeni kapaciteti za testiranje, poštovanje higijenskih pravila, efikasnost zdravstvenog sistema, ograničenja u putovanjima koje je donijela ta zemlja, ali i pouzdanost podataka o novooboljelima koje ta država daje.

Ovaj poslednji kriterijum nameće zaključak da njemačke vlasti očigledno sumnjaju u podatke o zaraženim korona virusom koje iznose pojedine zemlje.