predizborna kampanja
Šta stranke u Njemačkoj nude glasačima, jedna od tema su i radnici iz zapadnog Balkana

Gotovo sve stranke koje se bore za ulazak u sljedeći saziv Bundestaga stavile su borbu protiv birokratije na visoke pozicije u svoje izborne programe
Osim borbe protiv ilegalne migracije, jedna od glavnih tema predizborne kampanje za skore njemačke opće izbore je ekonomski oporavak zemlje, pri čemu vodeći političari obećavaju smanjenje birokracije koja guši privredu.
„Posljednjih godina naraslo opterećenje kroz birokraciju ogromna je kočnica ekonomskom rastu i oporavku“, saopćio je nedavno Savez njemačkih industrijalaca (BDI) u svom „Temeljnom dokumentu za savezne izbore“, apelirajući na sve stranke koje se u nedjelju bore za ulazak u Bundestag.
Najmoćnija njemačka industrijska udruga izračunala je da njemačka preduzeća u međuvremenu troše šest posto svog prometa na zadovoljavanje državne gladi za formularima, potvrdama i dozvolama.
Problem nije nov ni nepoznat. Gotovo sve stranke koje se bore za ulazak u sljedeći saziv Bundestaga stavile su borbu protiv birokratije na visoke pozicije u svoje izborne programe.
146 milijardi eura štete
No, problem je u tome da je u posljednjih deset godina, prema podacima savezne vlade, broj propisa porastao za čak 18 posto. U tom su razdoblju u radu vlade sudjelovale gotovo sve važnije stranke koje sada imaju šansu za ulazak u Bundestag, osim desno-populističke Alternative za Njemačku (AfD), kojoj predstavnici privrede ionako daju loše ocjene kada je u pitanju ekonomska politika.
Prema informacijama ekonomskog instituta Ifo, direktni troškovi birokracije u međuvremenu su narasli na 65 milijardi eura godišnje. No, još veća šteta nastaje zbog neostvarenog privrednog učinka kao direktne posljedice birokracije. Institut Ifo procjenjuje da to iznosi 146 milijardi eura godišnje.
Poduzetnici bježe u inostranstvo
„Nova vlada mora poduzeti mjere za suzbijanje birokracije kako bi Njemačku učinila konkurentnijom“, poručio je predsjednik BDI-a Siegfried Russwurm, ukazujući na recesiju koja već nekoliko godina prijeti Njemačkoj.
Marie-Christine Ostermann, predsjednica Udruženja porodičnih preduzeća – sektora koji čini okosnicu njemačke privrede – još je direktnija:
„Ako se nešto ne promijeni u odnosu prema birokraciji, poduzetnici će biti prisiljeni ulagati negdje drugdje“, rekla je Ostermann.
U predizbornoj kampanji Liberalno-demokratska stranka (FDP), jedna od članica raspale koalicije Olafa Scholza, grčevito se bori za ulazak u Bundestag pokušavajući se ponovno profilirati kao stranka poduzetnika.
Motorna pila kao uzor?
FDP ide čak toliko daleko da javno hvali „politiku motorne pile“ argentinskog predsjednika Javiera Mileija, koji je doduše uspio smanjiti birokraciju i državne troškove, ali po cijenu drastičnog osiromašenja velikih dijelova stanovništva – nešto što se u socijalnoj državi Njemačkoj niko ne usuđuje otvoreno zagovarati.
Stranka FDP sada, nakon raspada vlade u kojoj je tri godine provela sa socijaldemokratima i Zelenima, tvrdi da su liberali htjeli pokrenuti „najveći projekt uklanjanja birokracije“ u novijoj njemačkoj historiji, ali da su ih u tome spriječili koalicijski partneri.
Elon Musk i birokratija
Milijarder i najnoviji bliski saradnik bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, Elon Musk, nije se uključio u njemačku predizbornu kampanju samo podrškom AfD-u, već i kritikovanjem njemačke birokracije.
On je mjesecima vodio bitku protiv ekoloških propisa prilikom izgradnje svoje fabrike u blizini Berlina, a papirologija potrebna za pokretanje proizvodnje, kako je izjavio, „napunila je kamion“, pri čemu je svaki dokument imao pečat udaren ručno.
Kriva EU, ali i njemačka federacija
Političari za rast birokracije okrivljuju Brisel, odakle dolazi preko 50 posto novih regulativa. To je, kako tvrde ekonomisti, djelimično tačno. Međutim, velik problem je i njemački federalni sistem, gdje svaka od 16 saveznih država često implementira iste smjernice iz Brisela na svoj način.
Savezna pokrajina Hessen, gdje se nalazi finansijska metropola Frankfurt, nakon posljednjih izbora čak je uvela ministra za debirokratizaciju. Njegov servis za pritužbe privrednika već je zaprimio gotovo 7000 žalbi, ali zakonodavne promjene zahtijevaju vrijeme.
Ministarstvo vanjskih poslova obećalo je digitalno izdavanje viza za potencijalne radnike koji žele doći u Njemačku, no ova mjera nije smanjila redove ispred njemačkih konzulata.
Još uvijek teško do radnih viza
Radnici čekaju na vize umjesto da rade u Njemačkoj. To se posebno odnosi na zemlje Zapadnog Balkana, čiji građani od početka 2016. mogu legalno odlaziti na rad u Njemačku uz uslov garantovanog radnog mjesta. No, problem su duga čekanja na radne vize u njemačkim diplomatskim predstavništvima.
Privrednici su posebno očajni zbog novog zakona koji dodatno usporava efikasnost preduzeća. Zakon o praćenju i održavanju standarda kod dobavljača smatra se promašajem čak i među onima koji su ga donijeli, jer je privredi donio velike glavobolje, ali nije polučio željene rezultate.
Iako se kod takvih zakona često prvo optužuju Zeleni, kojima je u prošlom izbornom ciklusu pripadalo Ministarstvo privrede, ovaj zakon donijela je ranija vlada Angele Merkel, a kreirali su ga Ministarstvo rada i Ministarstvo razvojne pomoći, koje su tada vodili socijaldemokrati i demokršćani.
Porezni obračun na podmetaču za čaše
Kandidat demokršćanske Unije CDU/CSU za kancelara, Friedrich Merz, sada se profilira kao jedina garancija za borbu protiv birokracije i oporavak privrede.
Za bivšeg menadžera američkog fonda BlackRock mnogi vjeruju da zaista razumije ekonomsku politiku.
Njegov slavni „porezni obračun na podmetaču za pivsku čašu“, star preko 20 godina, bio je pokušaj da jednostavnom računicom – koja stane na nekoliko kvadratnih centimetara papira – uvjeri građane da je moguće voditi ekonomsku politiku bez birokratije.
Kada je prije nekoliko dana u TV debati bio suočen s ovom idejom, Merz je rekao da se ne treba slijepo držati modela starog više od 20 godina, ali da on pokazuje da je borba protiv birokracije moguća.
Ipak, kako je jedan poduzetnik rekao u nedavnom intervjuu za agenciju AFP:
„Možda Nijemci jednostavno u svojoj DNK imaju ugrađenu ljubav prema papirologiji.“