Izbori u Francuskoj: Ankete predviđaju pobjedu Macronovog pokreta
U Francuskoj je danas završen prvi krug parlamentarnih izbora, a izlazne ankete pokazuju da je politička opcija La Republique En Marche (LREM) francuskog predsjednika Emmanuela Macrona uvjerljivi pobjednik izbora, javlja Anadolu Agency (AA).
Izlazne ankete koje je provela francuska televizija “France2” predviđaju kako će Marconov LREM sa koalicionim partnerima Demoratski pokret (MODEM) osvojiti većinu u Nacionalnoj skupštini koja broji ukupno 577 zastupničkih mjesta.
LREM i MODEM su, prema izlaznim anketama, osvojili 32,6 posto glasova, što bi trebalo biti dovoljno za osvajanje više od 400 zastupničkih mjesta.
Republikanska partija bi trebala osvojiti između 85 i 125 zastupničkih mandata, a radikalno desničarski Nacionalni front bi trebao dobiti maksimalno četiri zastupnika u najvišem zakonodavnom tijelu Francuske. Donedavno vladajuća Socijalistička partija će imati između 30 i 40 zastupnika.
Izlaznost na današnjim izborima do 17 sati po lokalnom vremenu iznosila je 40,75 posto, što je znatno manje od 49 posto koliko je bilo u prvom krugu dva prethodna izborna ciklusa.
Izbori u Francuskoj koncipirani su tako da se u 566 izbornih jedinica bira isto toliko parlamentarnih zastupnika, a 11 zastupničkih mjesta bira se u izbornim jedinicama u prekomorskim regijama Francuske.
U izbornim jedinicama u kojima u prvom krugu niti jedan kandidat ne dobije natpolovičnu većinu će biti održan i drugi krug naredne nedjelje, a pravo na učešće u drugom krugu imat će svi kandidati koji u prvom krugu osvoje više od 12,5 posto glasova.
Za formiranje vlade strankama je potrebno da osvoje većinu od najmanje 289 zastupničkih mandata.
Izbori se održavaju uz jake mjere sigurnosti u kojima je angažirano oko 50.000 policajaca i vojnika. Treba dodati da je u Francuskoj ranije proglašeno vanredno stanje zbog terorističkih napada u Parizu, pa pooštrene mjere sigurnosti nisu neočekivane.
Ovo su prvi parlamentarni izbori u Francuskoj koji se održavaju nakon reforme Izbornog zakona kojom je zabranjeno parlamentarnim zastupnicima da paralelno obnašaju i funkcije u institucijama lokalne vlasti. Zbog toga je čak 266 dosadašnjih zastupnika odlučilo da se ne kandidira za novi mandat.
