Hrvatski biskupi pisali patrijarhu Irineju: Zločine su činili pojedinci, na njima je odgovornost

Hrvatski biskupi uputili su krajem prošle godine pismo patrijarhu Srpske pravoslavne crkve (SPC) Irineju, u kojem se osvrću na niz njegovih tvrdnji o Rimokatoličkoj Crkvi, Alojziju Stepincu i drugim temama.

Pismo u pet tačaka, upućeno 18. novembra prošle godine, a koje je potpisalo 19 vjerskih službenika, objavljeno je sada kako bi se izbjegli “nagađanja, pogrešna tumačenja ili neistine”, piše zagrebački Večernji list.

Na početku pisma hrvatski biskupi navode kako su nakon završetka rada Mješovite komisije Hrvatske biskupske konferencije (HBK) i SPC-a, čiji je zadatak bio zajednički razmotriti lik Alojzija Stepinca prije, tokom i nakon Drugog svjetskog rata, učestale izjave i prijekori u javnim nastupima i medijima najviših predstavnika SPC-a upućeni Katoličkoj Crkvi i biskupima u Hrvatskoj.

“Vaša svetost je nekoliko puta javno ponovio kako biskupi u Hrvatskoj šute”, navode biskupi i nabrajaju kada je i gdje sve Irinej spominjao “šutnju Rimokatoličke Crkve”.

Biskupi potom podsjećaju i na govor na 62. međunarodnom sajmu knjiga 2017., kada je patrijarh, govoreći o stradanju srpskog naroda tokom 20. vijeka, izjavio kako je najtragičnije “to što su ona došla jednim dijelom od muslimana, a mnogo više od braće rimokatolika”, kao i da SPC godinama očekuje da čuje riječ kajanja i ispriku.

‘Pristup koji izaziva otpore’

Podsjećaju i na govor Irineja u avgustu prošle godine, povodom obljetnice vojno-redarstvene akcije “Oluja”, i na posjet Crnoj Gori, kada je na pitanje novinara s kojom bi historijskom epohom usporedio položaj Srba danas u Crnoj Gori, u intervjuu za podgorički dnevnik Dan rekao kako bi ga usporedio s položajem Srba u Hrvatskoj u doba Nezavisne Države Hrvatske te da položaj Srba u Hrvatskoj ni danas nije bolji.

“Pitamo se kakav bi mogao biti cilj i smisao navedenih tvrdnji po kojima kod Katoličke Crkve u Hrvatskoj i njenih pastira ne postoji gotovo nikakvo dobro nego samo zlo. U ne tako davnim vremenima slušali smo slične ocjene i o Vatikanu i o papi. Medutim, danas čujemo pohvale papi Franji i Rimokatoličkoj Crkvi, a pokude biskupima i Crkvi u Hrvatskoj”, navode biskupi.

Biskupi su patrijarhu Irineju napisali kako je neobično da poglavar jedne pravoslavne crkve javno suprotstavlja biskupe Katoličke Crkve u Hrvatskoj papi Franji, upućuje im prijekor i pripisuje zločine cijeloj toj crkvi i cijelom hrvatskom narodu.

“Za zločine, kako u hrvatskom, tako i u srpskom i u drugim narodima, krivi su pojedinci s imenom i prezimenom, pa je na njima odgovornost za ono što su počinili”, navodi se u pismu.

Navode da ne razumiju namjere priopćenja s posljednjeg zasjedanja Svetog arhijerejskog sabora SPC-a, kad su javno razvrstani hrvatski biskupi i kad se tumačilo ko je od njih dobronamjeran i ko od njih djeluje prema Drugom vatikanskom saboru, a ko ne, i gdje je većina označena kao ljudi “neprikrivene proustaške orijentacije”.

“Navedenim javnim negativnim načinom komuniciranja nije moguće riješiti bilo kakav problem ili pitanje. Takav pristup u hrvatskom društvu izaziva otpore prema nastupima Vaše svetosti, budi nepovjerenje prema Vašoj osobi i prema SPC-u te prema samim srpskim građanima u Hrvatskoj, produbljuje ranjivost iz ratnog vremena, koja još nije iscijelila, potiče mržnju”, navode biskupi.

Biskupi navode kako posebnu težinu ima Irinejeva izjava da je nedavni rat mogla spriječiti Katolička Crkva jer, kako kaže, zauzimanje za mirno rješavanje problema nije imalo nikakav odjek.

‘Ignorisanje neovisnosti Hrvatske’

“Kada upućujete pisane poruke vjernicima SPC-a u Hrvatskoj, Vi gotovo nikada ne navodite državu u kojoj oni žive nego pokrajine Dalmaciju, Slavoniju, Liku. Neovisnost Hrvatske priznale su gotovo sve svjetske države te joj Vaše ignorisanje ne može nauditi, ali ono nanosi štetu Vašem ugledu u Hrvatskoj i ujedno građane srpske nacionalnosti stavlja u nova iskušenja”, navodi se u pismu.

Biskupi kažu da su više puta predlagali redovne susrete Komisije HBK-a za odnos sa SPC-om i Komisije SPC-a za odnos s Katoličkom Crkvom u Hrvatskoj o pitanjima koja se odnose na dvije crkve i njihovo djelovanje, ali da nisu dobili odgovor.

“Rad u Komisiji o Alojziju Stepincu pokazao je koliko je važno razgovarati na dostojanstven način, kao braća, i o najtežim povijesnim sporovima oko kojih se ne uspijevamo složiti, izbjegavajući polemiku putem javnih medija, koja ne priliči kršćanima i pokazuje da, zastupajući Evanđelje, nismo drugačiji od sinova ovoga svijeta”, napisali su biskupi.