Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

politizacija žrtava

Hrvatska nakon odluke Crne Gore: Obrezvrjeđujete Rezoluciju o genocidu u Srebrenici

Gordan Grlić Radman
Foto: Zeljko Hladika/PIXSELL
Gordan Grlić Radman

“Jasno proizlazi da se rezolucija o Jasenovcu donijela kako bi se obezvrijedila i relativizirala UN-ova rezolucija o genocidu u Srebrenici, koji je utvrđen nizom presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i u presudi Međunarodnog suda od 26. februara 2007.”

Nakon što je parlament Crne Gore usvojio Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen, iz Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske iskazali su žaljenje što je Crna Gora odlučila zanemariti pozive Republike Hrvatske da ne politizira žrtve Jasenovca i ne povlači poteze koji bi se na negativan način mogli odraziti na bilateralne odnose ove dvije zemlje i evropski put Crne Gore.

Republika Hrvatska smatra neprihvatljivim, neprimjerenim i nepotrebnim donošenje rezolucije “čija namjera nije izgradnja kulture sjećanja i pomirbe, već instrumentalizacija sjećanja na žrtve Jasenovca radi kratkoročnih političkih ciljeva inicijatora ove rezolucije”, napisali su u saopštenju, prenosi Hrvatska radiotelevizija.

“Nedvojbeno je kako je motiv za njeno donošenje sadržan u činjenici da je u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda inicirana rezolucija o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici, koja je usvojena 23. maja 2024. Iz navedenog jasno proizlazi da se rezolucija o Jasenovcu donijela kako bi se obezvrijedila i relativizirala UN-ova rezolucija o genocidu u Srebrenici, koji je utvrđen nizom presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i u presudi Međunarodnog suda od 26. februara 2007.”, poručili su iz Ministarstva.

Dobrosusjedski odnosi su jedan od ključnih elemenata procesa proširenja

Kako su naveli, ovaj postupak Crne Gore ne može se smatrati dobronamjernim i dobrosusjedskim u odnosu na Republiku Hrvatsku niti je u skladu s deklariranim ciljem članstva Crne Gore u Evropskoj uniji.

Smatraju da su dobrosusjedski odnosi jedan od ključnih elemenata procesa proširenja, kao i procesa stabilizacije i pridruživanja, te jedan od ključnih kriterija za ocjenjivanje napretka u pristupnom procesu Crne Gore, sukladno Pregovaračkom okviru Evropske unije za Crnu Goru.

“Republika Hrvatska očekivala je da će se Crna Gora suzdržati od svake aktivnosti koja bi mogla voditi k narušavanju ili pogoršavanju dobrosusjedskih odnosa te da će svoje napore usmjeriti na ispunjavanje uvjeta i mjerila u pristupnom procesu od kojih su neka posebno važna za Republiku Hrvatsku”, napisali su u saopštenju.

Crna Gora mora pokazati napredak

Podsjetili su da, sukladno Zajedničkom stajalištu EU za poglavlje 23 predstavljenom na Međuvladinoj konferenciji 26. juna 2024., Crna Gora mora pokazati napredak i rezultate vezano za procesuiranje ratnih zločina, uključujući utvrđivanje odgovornosti na visokim razinama, rješavanje slučajeva nestalih osoba kao i pitanje odšteta za žrtve te zaštitu nacionalnih manjina i njihovih prava.

Na kraju su izrazili očekivanje da će Crna Gora prioritetno pristupiti rješavanju pitanja utvrđivanja odgovornosti za zločine koje su državljani Crne Gore izvršili tokom agresije na Republiku Hrvatsku devedesetih godina.