Hrvatska danas obilježava 25. godišnjicu pada Vukovara

Na današnji dan 1991. godine padom potpuno uništenog Vukovara okončana je tromjesečna opsada i granatiranje grada od strane Jugoslavenske narodne armije (JNA) i srpskih paravojnih snaga, tokom koje je na Vukovar palo više od 6,5 miliona granata, prenosi Anadolu Agency (AA).

Tog se dana, kako je saopćeno iz Centra za suočavanje s prošlošću, građani Hrvatske prisjećaju svih stradalih u Vukovaru i okolini. Tokom ta tri mjeseca poginulo je više od 3.000 civila i branitelja, među kojima i 86 djece.

Nakon pada Vukovara stotine zarobljenih branitelja i civila prošlo je torture tokom zarobljavanja i transporta, u prolaznim logorima te u logorima i zatvorima u Srbiji (Stajićevu, Begejcima, Sremskoj Mitrovici, Beogradu, Aleksincu i Nišu).

“Tokom posljednjih dana opsade dio civila i branitelja potražio je spas u vukovarskoj bolnici. No, nakon zauzimanja bolnice od strane JNA, major Šljivančanin je proveo trijažu nakon koje je 20. novembra 1991. godine izdvojeno 269 osoba od kojih samo desetak nije ubijeno. Odvedeni su na Poljoprivredno dobro Ovčara gdje su ih pripadnici TO i paravojnih srpskih snaga mučili te tokom poslijepodneva i noći ubili”, podsjetili su iz Centra.

Naveli su da je iz masovne grobnice ekshumirano i identificirano 200 osoba. Najmlađa žrtva smaknuća ranjenih i zarobljenih na Ovčari imala je 17, a najstarija 72 godine. Ubijene su i dvije žene, jedna od njih bila je u visokoj trudnoći.

Prema podacima četvrtog izdanja knjige osoba nestalih na području Republike Hrvatske, na području grada Vukovara registrirana je ukupno 291 nestala osoba, dok se za njih 30 traže posmrtni ostaci. Najveći broj nestalih osoba zabilježen je upravo u periodu od 18. do 20. novembra 1991., kada je u tri dana na području Vukovara nestalo 160 osoba. U istome razdoblju traga se i za još šest posmrtnih ostataka.

Unatoč činjenici da su za pojedine zločine u okolici Vukovara provedene istrage, da su podignute optužnice, da su neki optuženici proglašeni krivima i osuđeni na dugogodišnje kazne zatvora, mnoga ubistva hrvatskih, srpskih i drugih civila i hrvatskih branitelja, koja su se dogodila tokom ljeta i jeseni 1991. godine, i dalje su neistražena i neprocesuira.

– Procesuiranje zločina u Vukovaru u Republici Hrvatskoj –

Iz Centra za suočavanje s prošlošću podsjetili su da je Županijsko državno odvjetništvo u Vukovaru, počevši od 1991. godine pa do kraja 2014, pokrenulo kaznene postupke protiv 291 osobe, od čega je u toku prekid istrage u odnosu na 20 osumnjičenika, protiv 232 osobe je podignuta optužnica, 85 osoba je osuđeno, a protiv 53 postupak je nakon podignute optužnice još u toku.

“Veliki dio postupaka proveden je u odsutnosti počinitelja koji su i danas nedostupni pravosuđu RH-a, a u niz predmeta suđenja su u toku ili još nisu ni otpočela. Tokom 2011. godine podignute su optužnice protiv odgovornih zapovjednih osoba za ratne zločine nad zarobljenicima koji su počinjeni u logorima i zatvorima u Srbiji”, podsjetili su iz Centra.

Trenutno je za zločine počinjene u Vukovaru, pred Županijskim sudom u Osijeku, tek jedan kazneni postupak u toku.

– Procesuiranje zločina u Vukovaru u Republici Srbiji –

Tužiteljstvo za ratne zločine Republike Srbije podiglo je veći broj optužnica koje se odnose na zločine počinjene u Lovasu, Sotinu, Ovčari i Vukovaru. Na temelju podignutih optužnica vode se kazneni postupci pred Odjelom za ratne zločine Višeg suda u Beogradu.

Apelacijski (Žalbeni) sud u Beogradu ukinuo je osuđujuću presudu za zločine u Lovasu, donesenu 2012. godine protiv četrnaestorice pripadnika paravojnih formacija i bivše JNA. Optužnica ih tereti da su 1991. godine tokom napada na Lovas, u improviziranim zatvorima te u drugim sporadičnim zločinima, lišili života 70 hrvatskih civila. Dio civila bio je natjeran u minsko polje i pri tom je poginulo njih 20 dok je 12 civila ozlijeđeno. U toku je ponovljeni postupak protiv deset niže i srednje rangiranih pripadnika postrojbi koje su bile podređene zapovjedništvu JNA, navodi pomenuti Centar.

– Procesuiranja zločina u Vukovaru pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) –

Na prostoru Vukovara i okoline počinjeni su brojni zločini poput ubistava, deportacija, prisilnog premještanja, bezobzirnog razaranje stambenih, kulturnih i vjerskih objekata, pljačkanje javne i privatne imovine… Tužilaštvo Haškog tribunala prikupilo je o počinjenim zločinima obilje dokaza na temelju kojih je pokrenuto šest kaznenih postupaka protiv devetoro optuženika (Mrkšić, Šljivančanin, Radić, Milošević, Dokmanović, Simatović, Stanišić, Šešelj i Hadžić).

Zločini počinjeni na poljoprivrednom dobru “Ovčara” predmet su optužbe protiv sedmero optuženika protiv kojih je pokrenuto pet kaznenih postupaka. Jedan je okončan pravomoćnom osudom u odnosu na Mrkšića i Šljivančanina, postupci protiv Miloševića, Dokmanovića i Hadžića obustavljeni su zbog smrti optuženika dok je postupak protiv Šešelja u žalbenoj fazi, nakon oslobađajuće, prvostupanjske presude. Zločin na “Veleprometu” predmet je postupka protiv Šešelja, koji je u toku.

“Kako počinitelji ratnih zločina na području Vukovara još uvijek nisu u potpunosti istraženi, ni kažnjeni, porodice žrtava s pravom očekuju saradnju pravosudnih tijela u Hrvatskoj, Srbiji i MKSJ-u s ciljem kaznenog progona svih počinitelja. Porodice nestalih osoba više od 24 godine čekaju informacije o sudbini njihovih nasilno odvedenih članova. Neki od njih ni nakon višekratnih sudjelovanja na identifikacijama, još uvijek nisu pronašli svoje najmilije. Stoga pozivamo na jačanje suradnje svih aktera u ovom procesu, te apeliramo na sve pojedince koji posjeduju informacije o nasilno odvedenim i usmrćenim osobama, da takve informacije dojave nadležnim državnim tijelima”, poručili su iz Centra za suočavanje sa prošlošću.