Hrvatska bilježi najveći pad industrijske proizvodnje u EU

Hrvatska je u novembru zabilježila najveći pad industrijske proizvodnje u EU, višestruko snažniji od prosjeka, pokazali su podaci evropskog statističkog ureda.

U eurozoni industrijska proizvodnja smanjila se u novembru za 1,9 posto u odnosu na isti mjesec 2023. godine, a u EU za 1,7 posto, izračunali su statističari.

Revidirani podaci za oktobar pokazuju pad proizvodnje u zoni zajedničke europske valute za 1,1 posto, te za 0,6 posto na nivou Unije.

Plenković: Hrvatska je za EU važna poveznica sa šest zemalja koje teže članstvu

Najviše je na oba područja u novembru na godišnjem nivou smanjena proizvodnja kapitalnih dobara, za 2,8 posto u eurozoni i za 2,6 posto u EU.

Zamjetno se smanjila i proizvodnja intermedijarnih dobara, za 2,6 posto u eurozoni i za 1,9 posto u EU.
Rast je bilježio samo sektor netrajnih potrošačkih dobara u EU, za 0,1 posto.

Oštar pad u Hrvatskoj

Daleko najveći pad industrijske proizvodnje na godišnjem nivou bilježila je u novembru Hrvatska, za 6,6 posto. U oktorbu bila se smanjila za dva posto.

Slijede Irska i Austrija s padom proizvodnje za 5,6 odnosno za pet posto.

Daleko najveći rast proizvodnje bilježila je pak Malta, za 13,5 posto u odnosu na novembar 2023. godine. Slijedi Belgija gdje je porasla za 8,7 posto, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.

U Slovačkoj i Estoniji proizvodnja se zadržala, više-manje, na nivou novembraskog prethodne godine.

Pojačana proizvodnja energije

Na mjesečnom nivou industrijska proizvodnja u eurozoni porasla je u novembru za 0,2 posto, istim tempom kao i u oktorbu, prema revidiranim podacima Eurostata.

Podaci za EU pokazuju pak primjetno usporavanje, uz rast proizvodnje u novembru za samo 0,1 posto, nakon 0,4-postotnog povećanja u prethodnom mjesecu, prema revidiranim podacima.

Najviše je na području eurozone u novembru na mjesečnom nivou porasla proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 1,5 posto. U EU najveći rast bilježio je pak energetski sektor, za 1,3 posto.