Hrvati 7. put biraju šefa države, glasovi iz BiH dosada bili potpuno nebitni

Ukupno 3.854.747 birača u Hrvatskoj i inostranstvu ima pravo glasa na predstojećim izborima za predsjednika države, koji će biti održani u nedjelju. Od tog broja prebivalište u Hrvatskoj imaju 3.677.904 birača, a izvan Hrvatske 176.843.

Prema podacima ovog ministarstva kojima je obuhvaćeno 45 država, najviše birača bez prebivališta u RH aktivno je registrovano u Bosni i Hercegovini, ukupno 92.663 birača. Rekordan broj birača u odnosu na sve ostale gradove diljem svijeta aktivno je registriran u Mostaru (BiH) 48.616. Na području BiH za predsjedničke izbore u Hrvatskoj aktivno registriranih birača u Banjoj Luci ima 6.746, Livnu 9.361, Sarajevu 7.025, Tuzli 11.372 i Vitezu 9.543.

U SAD-u u 4 grada (Chicago, Los Angeles, New York i Washigton) ukupan broj aktivno registriovanih birača je 2.167, u Argentini 124 (Buenos Aires), u Čileu 71 (Santiago). U Njemačkoj, za glasanje na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj registrovana su ukupno 29.003 birača. Prema podacima Ministarstva, u Srbiji su aktivno registrirana ukupno 29.592 birača, od toga u Beogradu 15.819 i u Subotici 13.773.

Kada je dijaspora u pitanju, treba spomenuti jednu činjenici. Nikada glasovi izvan Hrvatske nisu bili presudni za krajnji rezultat predsjedničkih izbora u Hrvatskoj. Pogotovo ne glasovi iz BiH.

Svaki put, u dosadašnjih šest izbornih ciklusa za predsjednika Hrvatske, razlika stvorena glasovima unutar Hrvatske bila je sasvim dovoljna pobjedničkom kandidatu. Najmanja razlika bila je na posljednjim održanim predsjedničkim izborima 2014. no i tada je aktuelna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u Hrvatskoj dobila dovoljan broj glasova glasača unutar Hrvatske. Da kompletna hrvatska dijaspora nije uopšte glasala Kolinda Grabar Kitarović bi ostvarila pobjedu. Kolinda Grabar Kitarović bi 2014. imala 17.000 glasova više od Ive Josipovića da nije dobila niti jedan glas iz BiH.