Hiljade ljudi u Koloni sjećanja na žrtvu Vukovara

Dan sjećanja na žrtvu Vukovara povodom 28. godišnjice pada tog hrvatskog grada obilježava se svake godine nizom manifestacija, a svakako da je najznačajnija Kolona sjećanja. Ove godine Kolonu sjećanja, u kojoj je hiljade ljudi, predvode članovi porodica ubijenih i nestalih, hrvatski branitelji, Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednica Hrvatske, i premijer Andrej Plenković i Gordan Jandroković, predsjednik Sabora, javlja Anadolu Agency (AA).

Program obilježavanja Dana sjećanja započeo je okupljanjem predstavnika braniteljskih udruga i državnog vrha u dvorištu Vukovarske bolnice gdje je upriličen prigodni program pod nazivom, koji je ujedno i slogan ovogodišnjeg događaja, “Vukovar – mjesto posebnog pijeteta“.

Dostojanstvena povorka krenula je iz dvorišta Vukovarske bolnice, putem kojim su bježale izbjeglice 1991. godine. Put od 5,5 kilometara učesnici kolone trebali bi preći za oko dva i po sata. Kolona sjećanja put će završiti na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata gdje će se održati molitva za žrtve Domovinskog rata Vukovara koju će predvoditi monsinjor Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski.

Na groblju će učesnici Kolone sjećanja, među kojima i državni vrh, položiti vijence i cvijeće, a zatim će monsinjor Perić predvoditi svečanu euharistiju.

Dan sjećanja na žrtve Vukovara obilježava se svake godine u znak sjećanja na pad grada 18. novembra 1991. godine pod kontrolu okupacionih snaga srpskih paravojnih formacija i tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA). Opsada i bitka za Vukovar trajala je tri mjeseca, od 24. augusta do 18. novembra 1991. godine. Grad, koji je do pada u ruke JNA pretvoren u ruševinu, branilo je blizu 1.800 pripadnika hrvatskih snaga. Linija odbrane bila je duga deset kilometara.

U bitkama je poginulo između 2.900 i 3.600 ljudi. Prema podacima vukovarske bolnice, stradala su 1.624 civila i pripadnika Hrvatske vojske, a ranjeno je 1.219 osoba. Više od 22.000 prijeratnih stanovnika ostalo je bez svojih domova i protjerano je.

Vukovar je, sedam godina nakon pada, mirno reintegrisan. U gradu, u kojem je prije rata živjelo više od 44.000 stanovnika, sada ih je nešto više od 27.000.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Haagu osudio je Mileta Mrkšića, jednog od zapovjednika jedinica JNA, na 20 godina zatvora zbog ubistava i mučenja, a Veselina Šljivančanina na deset godina zatvora zbog mučenja, ali je oslobođen optužbi za genocid i istrebljenje nesrba, dok je Miroslava Radića oslobodio optužbi.

Optužen je i uhapšen i Slavko Dokmanović, ratni predsjednik SO Vukovar, ali je prije izricanja presude 1998. počinio samoubistvo. Zločini u Vukovaru bili su dio optužnice i protiv nekadašnjeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića, koji nije dočekao presudu, jer je umro u pritvoru Haškog tribunala 2006. godine.

Vojislav Šešelj, vođa “Belih orlova“, oslobođen je pred MKSJ optužbi za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja, između ostalog, i u sukobima u Vukovaru.

Nedavnom odlukom Vlade Hrvatske, od naredne godine 18. novembar obilježavaće se kao Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje i biće neradni.