Glavni rivali za kancelara: Scholz i Merz suočili stavove u žestokom TV duelu

Njemački kancelar Olaf Scholz iz ljevičarske Socijaldemokratske partije (SPD) i njegov glavni rival Friedrich Merz iz konzervativnog bloka CSU/CDU predstavili su sinoć suprotstavljene vizije za budućnost zemlje u prvoj velikoj debati dvije sedmice uoči parlamentarnih izbora, prenosi DW.

Scholz je pozvao Njemačku da u naredne četiri godine izdvoji najmanje dva posto svog BDP-a za odbranu.

On je naveo da će Berlin moći da poveća troškove za odbranu samo ako ukloni “dužničku kočnicu”.

Merz je insistirao na cifri od tri posto BDP-a, napominjući da bi Njemačka mogla da posveti više sredstava za odbranu uz veći ekonomski rast.

On je najavio da će “izmijeniti prioritet stavki budžeta”, rekavši da bi Njemačka mogla da “smanji subvencije” i “da pogleda javne službe i… broj ljudi koji tamo rade”.

Evropi potrebna strategija

Na pitanje moderatora da prokomentariše svoju raniju izjavu da se američki predsjednik Donald Trump često ponaša nepredvidljivo na funkciji, Merz je odgovorio da je lider SAD “predvidljivo nepredvidiv”.

“Za nas je, sa ove strane Atlantika, važno da budemo ujedinjeni. Potrebna nam je zajednička evropska strategija”, rekao je Merz i dodao da je Evropa naseljenija oblast od SAD, sa uporedivom ekonomskom snagom i da bi, ako se održi jedinstven front, trebalo da bude moguće postići prijateljske i obostrano korisne sporazume.

Scholz je rekao da će se nositi sa Trumpom isto kao i ranije.

“Strategija koju sam već koristio, jasne riječi i prijateljski razgovori”, dodao je on.

Aktuelni kancelar je istakao želju Njemačke da sarađuje sa SAD, ali je napomenuo da “ne smijemo da se zavaravamo”.

“Ono što američki predsjednik kaže, on to i misli”, rekao je Scholz i dodao da vjeruje da je važno suprotstaviti se Trumpu.

On je podsjetio i da je prvi evropski lider koji je rekao da prijedlog za preuzimanje Grenlanda “nije u redu”.

O ratu u Ukrajini

I Scholz i Merz su izrazili nadu u mirovne pregovore između Rusije i Ukrajine nakon Trumpovog povratka u Bijelu kuću.

Scholz je rekao da “ostaje da se vidi” da li se mir u Ukrajini može postići nakon što je Trump preuzeo dužnost.

“Bilo bi veoma dobro da se ovaj rat završi”, rekao je on i ponovio da Njemačka ne treba da podrži isporuku krstarećih raketa dugog dometa Ukrajini.

Sholz je rekao da se članstvo Ukrajine u NATO-u “neće desiti uskoro” pošto su SAD odbile taj prijedlog.

Upitan da li Ukrajina treba da uđe u NATO, Merz je rekao da je to nemoguće, “zato što NATO ne prima članove koji su trenutno u ratu”.

Istovremeno, on je ocijenio da je davanje Ukrajini statusa kandidata za EU “prava stvar” i ukazao da bi ulazak u Evropsku uniju Ukrajini dao “značajno više sigurnosti”.

On nije pomenuo mogućnost da Ukrajina uđe u NATO nakon završetka rata.

O Izraelu i Gazi

Dvojica političara su se u velikoj mjeri saglasila oko odbijanja Trumpovog prijedloga da SAD preuzmu i obnove Gazu, navodi DW.

Scholz je ovaj plan opisao kao “skandalozan” s obzirom na, kako je naveo, obim razaranja i patnje tamo.

“Ovo je protiv međunarodnog prava, šokantno je”, rekao je on. Merz je naveo da se slaže, ali je upozorio da je taj prijedlog jedna od nekoliko “iritantnih” ideja koje je iznio američki predsjednik.

“Moramo da sačekamo i vidimo šta se ozbiljno misli. Strpljenje bi se moglo pokazati mudrim”, naveo je Merz.

Migraciona politika

Jedno od glavnih pitanja tokom debate bila je i migraciona politika. Scholz je pozvao Njemačku da izgradi više “deportacionih centara” i podsjetio da je takvu politiku sprovodio kada je bio gradonačelnik Hamburga i da je “obezbijedio da više ljudi može biti u pritvoru i da su pravne rupe zatvorene”.

Merz je rekao da su Scholzovi argumenti da je sproveo dovoljno migracionih reformi “bajka”. On je priznao da Scholzova vlada “nije bila besposlena” u borbi protiv neregularnih migracija, ali je upozorio da je broj deportacija i dalje premali u poređenju sa brojem ljudi koji su ilegalno ušli u zemlju.

Konzervativni blok CDU/CSU trenutno vodi u anketama sa nešto manje od 30 posto podrške, a slijede ga ekstremo desna stranka AfD sa preko 20 posto i Scholzov SPD na trećem mjestu sa 16 posto.